Linux tiho osvaja Hrvatsku

O Linuxu, koji je početkom devedesetih kreirao Linus Torvalds, u Hrvatskoj se malo zna. No, ako maskota pingvina kod nas djeluje iz sjene, to ne znači da ga na domaćem tržištu nema.

Što povezuje pingvine i prozore? Globalno IT tržište ‘teško’ milijarde dolara i oštra bitka za korisnike. Budući da sukob između pingvina, Linuxa, i prozora, Microsofta, traje već godinama, sudionici IT tržišta ostali su zaprepašteni od lukom čelnika kompanija Microsoft i distributera Linuxovih proizvoda kompanije Novell da potpišu ugovor o suradnji. Točnije, dvije če kompanije razmijeniti patente te osigurati kompatibilnost između Linuxa i Windowsa na tri područja: virtualizaciji, web servisima te kompatibilnosti OpenOffice.org i Microsoft Office formata dokumenata. Cinici tvrde da je povod partnerskom ugovoru bila najava nekih američkih saveznih država da svi dokumenti trebaju biti u formatu koji ne podržava Microsoft već besplatni operativni sustav Linux.

S druge strane, korporacija je donedavno na Linux gledala kao na igračku za zanesenjake, ali je njegovim rastom shvatila da je njegova pozicija, posebice u segmentu operativnih sustava, ozbiljno ugrožena. Kao što tvrde upućeni, od tada su na tržištu počela nicati brojna ‘neovisna’ istraživanja koja potvrđuju da su Microsoftova rješenja bolja ili stabilnija. Lula mira koju su popuštili čelnici spomenutih kompanija tako je postala jedan je od najvećih događaja u IT industriji. Novell je dobio financijsku injekciju, a Microsoft, prema mnogima, trojanskog konja za borbu protiv Linuxa. O Linuxu se, koji je početkom devedesetih kreirao Linus Torvalds, u Hrvatskoj malo toga zna. Čak ni vodeća analitička kuća IDC Adriatic ne raspolaže istraživanjima o broju korisnika toga slobodnoga operativnog sustava koji se temelji na tehnologiji otvorenog koda, kao niti o njegovoj tržišnoj vrijednosti. No, ako pingvin, (popularna Linuxova maskota) u Hrvatskoj djeluje iz sjene, to ne znači da ga na domaćem tržištu nema.

• Nije točno da Linuxovih korisnika ima malo, već ih nema toliko koliko ih ima Microsoft, koji vlada u desktop dijelu računala, dok je Linux prisutniji u serverskom dijelu – kazao je informatički konzultant iz tvrtke Megatrend (generalni distributer Novellovih proizvoda) Renato Telen i dodao da su gotovo sve globalne informatičke kompanije poput softvera Oraclea i SAP-a ili IBM-a i HP-a, posebice u serverskom dijelu, korisnici Linuxa.

Nadalje, trgovački lanac kompanije Agrokor ‘vrti’ Red Hat Linux na svojim blagajnama, dok su pružatelji usluga telefonije ili rent-a-car kuće uglavnom također korisnici toga operativnog sustava. Pojedina ministarstva su na Linuxu.

Kao i vodeće banke, koje ga koriste na svojim produkcijskim servarima. Osnovna prednost Linuxa u usporedbi s konkurentom Microsoftom je otvoreni kôd ili open source, odnosno kôd koji autor može dati javnosti na uporabu.

Besplatno instaliranje Linuxa – Microsoft je za korisnika crna kutija. U open sourceu kôd je dostupan svima, zbog čega je vjerojatnije da će greška biti ispravljena. Svatko tko zna može ga ispraviti i objaviti ‘zakrpu’ na internetu. Uostalom, kada ste čuli da je virus napao računalo s Linuxom – pita se Marin Bjeliš iz tvrtke Nimium, koja je hrvatski partner globalnog distributera Linuxa Red Hat. Iako Bjeliš vjeruje da je stabilnost direktna posljedica činjenice da korisnici mogu provjeravati kôd, Telen tvrdi da je tom razlog što je Microsoft, zbog svoje veličine, češća meta napada. Često se naglašava da je sljedeća prednost Linuxa činjenica što je besplatan. Točnije, svaka Linuxova distribucija može se besplatno instalirati na računalo ili server, dok troškovi nastaju jedino ako ga korisnik ne zna podržavati. Dakle, naplaćuje se znanje, a ne proizvod. Procjenjuje se da postoji više 400 Linuxovih distribucija i to uglavnom entuzijasta koji u slobodno vrijeme servisiraju korisnike. No, kao što kaže Bjeliš, to nije dobro rješenje za poslovne korisnike.

• Novell i Red Hat dva su najveća svjetska distributera Linuxa, a zapošljavaju inženjere i programere koji ažuriraju distribucije, dodaju nove aplikacije ili uklanjaju pogreške – objašnjava Bjeliš. Njegov stav da je jedan od razloga zbog kojeg Hrvati preferiraju Windowse taj da je Linux besplatan. – Microsoft je skup, a to znači da i vrijedi, logika je kojom se vode korisnici. Osim toga, bojazan da za Linux ne postoji dovoljna podrška nije točna jer u Hrvatskoj mnogi stručnjaci raspolažu iznimnim znanjima o Linuxu, tvrtki specijaliziranoj za open-source rješenja – smatra Bjeliš. Ipak, činjenica je da je javnost slabo informirana o Linuxu pa i ne čudi skepticizam kad je riječ o njegovoj implementaciji. Ne kaže se uzalud da je Microsoft jedan od najvećih oglašivača na tržištu jer je pokazao da je prepoznatljiv i cijenjen i u krugovima informatički nepismenih korisnika kojima su ‘prozoričići’ omiljeni operativni sustav.