PETROL i TELEKOM Srpske najveći DOBITNICI

Najveći uzlet doživjele su dvije crnogorske burze, kojima je proglašenje samostalnosti bio dodatni poticaj, i burza u Banjoj Luci s dionicama Telekoma Srpske, rafinerija i elektroenergetskoga sektora.

Sva su regionalna tržišta kapitala ove godine ostvarila znatan rast, ali ipak se može reći da su najveći uzlet doživjele obje crnogorske te Banjolučka burza. No, krenimo redom.

S približavanjem kraja godine ozračje na Ljubljanskoj burzi bivalo je sve optimističnije. Tome su pridonijeli većinom vrlo dobri devetomjesečni poslovni rezultati većine tvrtki, ali i uvrštenje dionica Telekoma Slovenije na burzu (početkom listopada). Među dobitnicima ponajprije valja spomenuti Petrolove dionice, koje su ove godine gotovo udvostručile vrijednost. Tome je najviše pridonio ljetos otkriven strateški projekt povezivanja s ruskim Lukoilom. Ambiciozni dvojac planira za nekoliko godina postati vodeći regionalni naftni igrač, u čemu će mu najveći suparnik biti mađarsko-hrvatska kombinacija MOL-Ina.

Krkinom se dionicom najviše trgovalo, tako da je i ove godine potvrdila status najvećeg mamca za strane ulagače. Širenje na istok Europe daje dobre rezultate, a neko se vrijeme čak i spekuliralo da bi Actavis nakon neuspjeha s Plivom utjehu mogao pronaći u preuzimanje farmaceuta iz Novog Mesta. Ugodno su iznenađenje dionice Luke Koper, koje su ove godine porasle 62 posto. Zbog visoke likvidnosti dionice kopskoga lučkog operatera uvrštene su početkom prosinca u najvišu kotaciju Ljubljanske burze. Sredinom godine najviše se prašine dizalo oko Mercatora i pokušaja britanske Altime da preuzme barem 25 posto dionica.

Dionice slovenskog trgovca tada su dosezale rekordne razine, ali kako što se ubrzo pokazalo da od preuzimanja nema ništa, drugi su dio godine ostale u sjeni Krke i Petrola. Kraj godine donio je veliku pozitivnu seriju dionica Droge Kolinske.

Dionice slovenskoga prehrambenog diva na godišnjoj su razini porasle 68 posto, a analitičari tvrde da je cijena poštena u usporedbi sa srodnim tvrtkama u regiji. Znatan su porast ostvarili i investicijski fondovi, djelomično i zbog isplata povećanih dividendi. Iduća će godina donijeti privatizaciju 25 posto dionica Telekoma Slovenije, a izmjenama zakona Ljubljanska bi burza, bar teoretski, mogla dobiti i konkurenciju.

Oba su beogradska indeksa ove godine također ubilježila više nego solidan rast. Tako je indeks najlikvidnijih dionica BELEX 15 ove godine porastao 50 posto, dok otprilike dvostruko slabiju stopu rasta bilježi glavni indeks BELEXfm. Glavni generatori likvidnosti pa i rasta cijena dionica bile su bankarske dionice. Prvi dio godine obilježila je AIK banka, dok je drugi dio godine zasluženo pripao Agrobanci, Privrednoj, Komerčijalnoj i Univerzal banci, koje su sve redom u više navrata ove godine obarale rekorde. Osim toga, ove se godine bilježi i čak sedam novih bankarskih dionica na tržištu. Najveći posao obavljen je u kolovozu preuzimanjem Hemofarma, koje je izvršila njemačka Stada. Kupila je 98 posto Hemofarmova kapitala plativši za dionicu 146,96 eura, a ukupno 475,4 milijuna eura. Inače, u sastavu koncerna Hemofram 21 je ovisno poduzeće, od toga 12 u Srbiji, a ostala su u inozemstvu, među kojima i tvornica lijekova u Rusiji. Drugi je važan posao bilo je preuzimanje 20,52 posto dionica AIK banke. Vrijednost je 85,36 milijuna eura, a kupac je grčka ATE banka. Među onim što se nije dogodilo najvažnija je odgođa privatizacije Naftne industrije Srbije. Prema prethodno utvrđenom ‘voznom redu’ u prvoj je fazi predviđena prodaja 25 posto NIS-a, s time da bi se tvrtki koja ga kupi prepustilo upravljanje uz obvezu da u tehnošku obnovu dviju rafinerija uloži najmanje 400 milijuna dolara. Direktorica Beogradske burze Gordana Dostanić izrazila je nadu da će se dio dionica NIS-a i Telekoma Srbije iduće godine ipak naći na burzi. To bi bila i prilika mirovinskim i investicijskim fondovima, koji su potkraj godine napokon dobili zakonski okvir za funkcioniranje – veći krug likvidnih dionica u koje bi mogli plasirati kapital.

Na obje burze u Bosni i Hercegovini u prvom su planu bile dionice iz sektora energetike i telekomunikacija, a tu i tamo isplivala je i pokoja bankarska dionica. Sarajevska će burza godinu završiti s prometom većim od 300 milijuna eura, što je 17-ak posto više u odnosu na prošlu godinu. Tržišna kapitalizacija vrijedna je gotovo pet milijardi eura. Prvi je dio godine bio većinom u znaku dionica Fabrike duhana Sarajevo i ABS banke, kojima se mahom najviše trgovalo. Drugi je dio godine zato većinom u znaku BH Telecom, Bosnaljeka i Elektroprivrede BiH, koji su postali najzanimljivije ulagačima. To i nije čudno jer se za iduću godinu planira privatizacija BH Telecom (navodno je zainteresiran Telekom Slovenije), kao i poduzeća iz energetskog sektora. Uz to, na redu je niz infrastrukturnih projekata, zbog čega bi mogla porasti i vrijednost građevinskih tvrtki, prije svega Energoinvesta i Hidrogradnje. Bosnaljek je prva tvrtka uvrštena na službenu kotaciju, nakon nje uvršten je i Klas, a uskoro se očekuje i uvrštenje Sarajevo osiguranja.

Na Banjolučkoj su burzi u prvom planu bili Telekom Srpske, obje Rafinerije i dionice elektroenergetskoga sektora. Telekom Srpske je potkraj godine napokon prodan, i to Telekomu Srbije za iznenađujuće visokih 646 milijuna eura. Mobilkom Austrija ponudio je za 65 posto dionica Telekoma Srpske tek 467 milijuna. Telekom Srbije je u većinskom državnom vlasništvu Srbije (80 posto), a 20 posto vlasništva ima grčki OTE. S druge strane, ruski Zarubežnjeft još nije finalizirao kupnju objiju Rafinerija i banjolučkog Petrola. Kad je riječ o energetskom sektoru, prvi je dio godine apsolutno pripao Hidroelektranama na Trebišnjici, dok je drugi protekao u znaku Rudnika i termoelektrane Gacko. Potpisanim ugovorom s ČEZ-om osnovano je zajedničko poduzeće Novo elektrane RS za proizvodnju i trgovinu električnom energijom. Uz ugovor potpisana je i izjava o ulaganju u novu termoelektranu snage 600 MW i Rudnik Gacko. ČEZ je u projekt spreman uložiti 1,5 milijardi eura. Projektom izgradnje TE Gacko 2 predviđena je obnova postojeće termoelektrane koja isporučuje struju mostarskom Aluminiju i otvaranje novoga dijela rudnika te gradnja nove termoelektrane. Ulaganje ČEZ-a bit će najveće poslijeratno ulaganje u RS. Sva su tri indeksa zabilježila iznimni rast, pa je tako BIRS porastao više od stotinu posto, FIRS 143 posto, a ERS10 (indeks elektroenergetskih tvrtki) fantastičnih 330 posto.

U svibnju izborena samostalnost Crne Gore dala je dodatni impuls već ionako uzavrelom tržištu kapitala u toj zemlji. Indeksi obje burze ostvarili su upravo fantastično povećanje. Tako je do početka prosinca indeks Montenegroberze porastao 102 posto, a indeks Neks berze 89 posto. Najviše se ulagalo u financijski, turistički, energetski i telekomunikacijski sektor. Najveće ovogodišnje strano ulaganje upravo je prošlo tijedan na burzi dovršena kupnja Crnogorske komercijalne banke – kupio ju je mađarski OTP za 105 milijuna eura. Sve su aktivniji i hrvatski ulagači. Tako je početkom jeseni Hrvatska poštanska banka preuzela 35 posto Crnogorske depozitarne agencije za milijun eura. Općenito, hrvatski se investitori ove godine nalaze rame uz rame sa sve donedavno znatno nadmoćnim Slovencima. Turistički je sektor, naravno, vrlo zanimljiv jer je već protekla godina označila veliki povratak crnogorskog turizma na svjetsku scenu. Ove je godine to i pojačano sve većim zanimanjem stranaca za crnogorske nekretnine. Mnogi svjetski poznavatelji tržišta nekretnina već mjesecima tvrde da se fokus s Hrvatske prebacio na Crnu Goru i Bugarsku, u kojima su osim atraktivnih lokacija i nekretnine još 20 do 30 posto jeftinije nego u Hrvatskoj.