Piše: Hrvoje Mateljić

Sudeći prema prinosima 15 otvorenih novčanih fondova koji posluju u Hrvatskoj, ova godina nije bila iznadprosječno uspješna kao što je to slučaj s, primjerice, dioničkim fondovima, koji su u prosjeku ostvarili dvoznamenkaste prinose. Novčani su fondovi u prosjeku zaradili manje od inflacije, a petpostotni je prinos bio gornja granica koju nitko nije prešao. Unatoč tome, u njih je potkraj studenoga bilo uloženo oko četiri milijarde kuna od ukupno 14,7 milijardi uloženih u otvorene investicijske fondove.

Novčani fondovi i inače nisu velike zvijezde fondovske industrije, odnosno bar za ulagače koji ulažu na dulji rok i očekuju što veće prinose. Njihova je primarna uloga sigurnost povjerenih sredstava, dok su prinosi (uvijek pozitivni, ali niži od ostalih vrsta fondova) na drugome mjestu. Unatoč tome, oni su jedan od kriterija za odabir fonda, stoga nisu nevažni. Kao što objašnjava Boris Guljaš, upravitelj fonda HPB Invest, koji upravlja HPB Novčanim fondom, struktura ulaganja novčanih fondova izrazito je konzervativna. Za razliku od rizičnijih fondova, novčani fondovi većinu sredstava ulažu u depozite i trezorske zapise, dok su ulaganja u obveznice i strane valute vrlo niska u odnosu na ukupnu imovinu fonda i nisu česta pojava kod većine novčanih fondova. S druge strane, ostali fondovi (obveznički, mješoviti i dionički) preferiraju ulaganja u obveznice i dionice kao rizičniju, ali i profitabilniju imovinu. Također, kod novčanih fondova zakon dopušta ulaganje određenog dijela sredstava i u komercijalne zapise, koji nude nešto veće prinose.

Najprofitabilniji je novčani fond ove godine bio HPB Novčani fond, koji je s radom počeo 4. listopada 2005. Njime upravlja društvo za upravljanje fondovima HPB Invest, osnovano nekoliko mjeseci prije, u stopostotnom vlasništvu Hrvatske poštanske banke. HPB Novčani fond od osnutka je ostvario prinose od 5,7 posto, a ove je godine s prinosom od 4,37 posto najuspješniji novčani fond.

Ovu godinu obilježile su stabilne i razmjerno niske kamatne stope na financijskom tržištu. Glavni razlog takva razvoja situacije redovite su repo aukcije Hrvatske narodne banke, čime je bankama omogućeno da bez većih problema riješe povremeni, veći ili manji, nedostatak sredstava.

Tijekom 2006. prinosi na jednogodišnje trezorske zapise bili su oko četiri posto, a kratkoročne kamate na depozite kod banaka dosezale su maksimalno 3,5 posto. Nedavnom prodajom Plive u financijski se sustav ulilo više od pet milijardi kuna, zbog čega je postao iznimno likvidan.

Zbog svega toga jasno je zbog čega je novčanim fondovima tijekom ove godine bilo znatno teže ostvariti veće prinose klasičnim ulaganjem u depozite i trezorske zapise – kaže Boris Guljaš iz HPB Investa.

Situacija nije bila mnogo bolja ni na svjetskim tržištima pa se ni fondovi koji ulažu u strane valute nisu posebno izdvajali po prinosima. Fond ZB Investa ZB europlus, koji je nominiran u eurima, u 2006. je ostvario prinose od 2,48 posto, PBZ euronovčani 2,29 posto (što je ujedno najniži ovogodišnji prinos), a jedini dolarski fond PBZ Dollar fond iznenadio je relativno visokim prinosima od 4,26 posto u ovoj godini. To je, naime, drugi po visini prinosa na ovogodišnjoj listi novčanih fondova. Razlike u prinosima pokazuju i visoku volatilnost pa time i rizičnost svjetskih valutnih odnosa. S time se slaže i Boris Guljaš.

Ulaganja u strane valute nisu važna kad govorimo o udjelima u ukupnoj imovini. Budući da su novčani fondovi namijenjeni ulagačima koji traže sigurnost, uglavnom se izbjegavaju ulaganja u stranu valutu, koja mogu biti rizičnija – objašnjava upravitelj fonda HPB Investa.