Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

U hrvatskim i slovenskim elektranama dosad je postavljeno deset sustava CoDIS 2 za trajni dijagnostički nadzor velikih energetskih postrojenja, a tvrtka Veski upravo priprema izlazak na makedonsko i druga tržišta. Da bi osigurao razvoj proizvoda koji će mu omogućiti konkurentnost, Goran Orešković, direktor tvrtke Veski, potaknuo je osnivanje inovacijsko-razvojnog klastera za nadzor i dijagnostiku.

U M&D skupini su osim poduzeća Veski i tvrtka Info Alfa, zadužena za vezu s informatičkim sustavom elektrana korisnika, Nobilis, dobavljač hardverskih sastavnica, Corvus Info, tvrtka koja se bavi marketingom i izradom internetskih stranica. Na razvoju sustava surađuju i prof. dr. sc. Zlatko Maljkovac sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, i prof. dr. sc. Mirko Husnjak s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a nezamjenjiva je i podrška HEP-a, koji, kaže Goran Orešković, nije običan kupac.

• Kad smo projektirali sustav, zamolili smo HEP da nas podrži i napomenuli da je uspjeh neizvjestan. Podržao nas je iako ni mi on tada nismo znali kakav će biti rezultat naših istraživanja – kaže Orešković.

Prvi sustav za nadzor velikih energetskih postrojenja tvrtka Veski proizvela je 1993., iako tada nije bilo mogućnosti priključka na internet, a prvi sustav sličan današnjem ugrađen je 1998. u HE Dubrovnik. Nakon toga sustav za računalni nadzor priključen je na još sedam elektrana, a njime je testiran i niskopodni električni tramvaj projektiran u Končaru. Ovisno o konfiguraciji, sustav za nadzor velikih energetskih postrojenja stoji od 40 do 150 tisuća eura.

• Državnim tvrtkama trebala bi biti dužnost i misija osnivanje klastera malih poduzeća kako bi se povećali njihovi izgledi za opstanak na tržištu, na kojem je konkurencija jaka i nelojalna – napomenuo je Marijan Ožanić, direktor Tehnološkog parka Zagreb, predstavljajući klaster M&D.

• Tako je uspjela i Nokia, koja se, zahvaljujući lokalnoj podršci, najprije dokazala na vlastitom, a zatim i na svjetskom tržištu. Mi iz Tehnoparka nudimo primjer kako bi trebale funkcionirati male tvrtke koje proizvode za izvoz i žele razvijati svoje proizvode.

Tehnološki je park Zagreb poput inkubatora za tvrtke koje se bave visokom tehnologijom i od sredine 90-ih, kad je osnovan, u njemu je dosad ‘odgojeno’ 46 poduzeća. Danas je u ondje 19 tvrtki sa stotinjak zaposlenika, od kojih je više od 65 posto visokoobrazovanih, i, kao što kaže Marijan Ožanić, trenutačno je najviše poduzetnika na području razvoja, inovacija i visoke tehnologije. Svake godine iz njega izlazi 20 do 50 novih proizvoda, koji su dosad nagrađeni s više od 50 priznanja.

Veski je jedan od najstarijih u Tehnoparku i dobitnik je godišnje Nagrade ‘Hrvoje Požar’ 2000. godine, najveće znanstvene nagrade za inovacije na području energetike, a njegove su i zlatne medalje na sajmovima kao što su INPEX u Pittsburghu ili Eureca u Bruxellesu.

• Ne planiramo napustiti Tehnopark sljedeće godine, ali 2009. mogli bismo postati preveliki i zbog toga potražiti vlastite prostorije. Usprkos tome ostati ćemo vezani uz Tehnopark – planira Orešković.

• U razvoj treba ulagati bar jedan sat na dan, a za Veski će najbolje ulaganje u razvoj biti soba u Tehnoparku, u kojoj ćemo taj sat provoditi savjetujući se sa stručnjacima iz ostalih tvrtki Tehnoparka.

Veski je prvi u Tehnoparku Zagreb osnovao svoj klaster, a predstavljanje vlastitog klastera planira i Alpro, također dobitnik brojnih međunarodnih priznanja za svoje proizvode, među kojima je senzor za detekciju prolaza željezničkog kotača.

Od sljedeće godine Tehnopark Zagreb prestaje funkcionirati kao samostalno poduzeće i postaje dio Gradskog stambeno-komunalnoga gospodarstva d.o.o.. Tako počinje nova faza njegova razvoja, za koju se u Tehnoparku nadaju da neće biti manje plodna od dosadašnjih.

• Od svog osnutka do danas Tehnopark Zagreb pokazao je da se svjetski uspjeh može postići i iz barake, jer nije važan prostor, nego ljudi – napominje Marijan Ožanić.