Ni 15 godina tumačenja pojmova na tržištu kapitala ne mogu se mjeriti sa znanjima stečenima samo u ovoj godini, u kojoj je praksa u slučaju Plive i Ine ljudima sve približila i pojasnila te na taj način potaknula euforiju ulaganja među građanima.
Iako su trebale godine da se građani približe pojam dioničarstva, ni 15 godina tumačenja pojmova na tržištu kapitala ne mogu se mjeriti sa znanjima stečenim u samo ovoj godini, u kojoj je praksa u slučaju Plive i Ine sve približila i pojasnila te na taj način potaknula euforiju ulaganja među građanima. Odjednom je, izgleda, sve postalo jasno – na tržištu kapitala može se zaraditi, u nekim slučajevima i vrlo brzo. Ali činjenicu da je takvo ulaganje rizično, ili barem da mora biti dugoročno – mnogi su prečuli. Zato ćemo u ovom prilogu Investicijskog vodiča ponoviti stalna upozorenja ozbiljnijih investitora u vezi s rizicima koje nosi ulaganje u dionice, o čemu treba voditi računa pri takvom ulaganju, kada se isplati podići kredit za ulaganje u dionice te ko me se obratiti i u kojim se slučajevima samostalno upustiti u vođenje svog portfelja. Jer korekcije tržišta su stalno moguće.
Omjer cijene i zarade na domaćem se tržištu kapitala gotovo udvostručio u posljednje dvije godine, a povijest potvrđuje da takva situacija može opstati najduže dvije do tri godine. Iako bi to mogla biti naznaka korekcije domaćeg tržišta, uvrštenje T-HT-a na burzu, uz već izlistane Inine dionice te nadu da vrijednost dionica ipak nije prenapuhana, gotovo sigurno neće takve posljedice dopustiti, barem neće za sada. Ovu je godinu sigurno na tržištu kapitala obilježilo osnivanje Hanfe i njen pojačani nadzor, koja je pojedine ohrabrila, ali većinu ipak bacila u očaj, jer se boje da ne naprave nešto pogrešno. Zatim, pokretanje ozbiljnije inicijative o spajanju burzi, već spomenuto okretanje kompanija financiraju na tržištu, te države kreditiranju isključivo na domaćem tržištu i svakako uvrštenje Ininih dionica na burzu.
Koliko god procvat na tržištu kapitala ima svoje dublje uzroke, ipak je pozitivno da je do njega došlo. Vlada je naime privlačenjem građana na upis dionica Ine, a uskoro i T-HT-a, sigurno dobila i bodo ve uoči predstojećih izbora. S druge strane, tvrtke se okreću prikupljanju kapitala na burzi, jer banke sve teže podnose mjere Središnje banke i zbog njih smanjuju plasmane. No opet ne dovoljno, jer je Središnja banka prošlog tjedna uz već niz postojećih uvela i novu mjeru prema poslovnim bankama. Hoće li to pomoći usporavanju plasmana, teško je vjerovati. Jer banke uvijek nađu zaobilazni put. Ove su godine glavni pokretači duga bile tvrtke, koje su, u dogovoru s domaćim bankama, izravno kreditirale njezine matične banke u inozemstvu. Na taj se način plasmani smanjuju, ali dug raste. HNB već tri godine krpa rupe koje banke nalaze kako bi plasirale novac. I tako će izgleda biti i u budućnosti, pa se više ni analitičari ne volje upuštati u procjene koje prognoziraju snižavanje plasmana. Tako je početkom ove godine plan HNB-a bio rast plasmana od oko 10 posto, analitičara nešto veći, a u konačnici rast će biti oko 25 posto. Zato se ove godine ide opreznije s procjenama, pa se predviđa rast na razini od oko 17 posto.
