Home / Financije / Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Fizička osoba koja od bruto primitka na osnovi drugoga dohotka ostvari godišnji primitak veći od 85.000 kuna obvezna je od 1. siječnja sljedeće godine prijaviti se u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost. Promet u visini 85.000 kuna odnosi se na bruto iznos primitka i obuhvaća doprinos za mirovinsko osiguranje koji se plaća iz primitka, porez na dohodak i prirez te neto iznos dohotka koji je fizička osoba primila na žiroračun. Prijava u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost podnosi se na propisanom obrascu P-PDV Područnom uredu Porezne uprave prema prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu fizičke osobe.

Ne, još ne može. Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost na računima koje porezni obveznik ispostavlja za isporučena dobra i obavljene usluge obvezno se navodi porezni broj, a za obveznike fizičke osobe porezni je broj jedinstveni matični broj građana koji im je dodijelilo Ministarstvo unutarnjih poslova. Za obveznika poreza na dodanu vrijednost koji je pravna osoba (trgovačka društva, udruge i dr.) kao porezni broj upotrebljava se statistički broj koji im je dodijelio Državni zavod za statistiku. Prema najavama, jedan od zahtjevnijih poslova u postupku usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije obuhvaća i dodjelu posebnih poreznih brojeva obveznicima poreza na dodanu vrijednost. Do tada će se i dalje kao porezni broj upotrebljavati statistički broj za pravne osobe odnosno matični broj građana za fizičke osobe obveznike poreza na dodanu vrijednost.

Ne, nije. Prelaskom na sustav oporezivanja porezom na dobit umjesto poreza na dohodak ne mijenja se status fizičke osobe koja ostvaruje prihode od iznajmljivanja nekretnina u sustavima obveznih socijalnih osiguranja. Prihod od imovine nije osnova za stjecanje statusa obveznog osiguranika u sustavima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja pa fizička osoba obveznik poreza na dobit na temelju prihoda od imovine ne plaća doprinos na poduzetničku plaću. To znači da si obveznik poreza na dobit na osnovi prihoda od imovine ne može isplaćivati poduzetničku plaću. Isplaćuje li sebi neki dohodak, takav se primitak u poreznom smislu smatra primitkom od drugoga dohotka i podliježe plaćanju doprinosu i poreza na dohodak prema pravilima oporezivanja drugoga dohotka. Zbog visokih opterećenja drugog dohotka propisanim obveznim javnim davanjima, njemu je fiskalno privlačnije isplaćivati sebi zadržanu dobit ostvarenu u prethodnim godinama dok je bio obveznik poreza na dohodak ili predujmove dobiti za tekuću godinu.

Pravo je vrlo često nemoćno u malim, svakodnevnim stvarima koje su ljudima često iznimno važne. Aparat pravne države, uključujući ne samo sudove nego i djelatnike MUP-a, inspekcije službe i dr., u pravilu je koncentriran na tzv. krupne stvari, a male kao da ih i ne zanimaju. Ipak, na raspolaganju vam je dosta pravnih mogućnosti. Sigurno je da se možete posložiti posjedovnom zaštitom, a ako ste vlasnik stana u kojemu stanujete, i vlasničkom tužbom. Manje je poznata mogućnost isključenja suvlasnika – to je novost koju propisuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Savjetujemo vam da osigurate dovoljno što vjerojatnijih svjedoka koji će potvrditi vaše tvrdnje, jer bez toga ne možete nikako uspjeti u postupku (osim u slučaju da tužnik sâm prisna tužbeni zahtjev, što je u praksi ipak znanstvena fantastika kojoj se ne treba nadati). Sa svjedočima možda uspijete postići i kažnjavanje prema prekršajnim propisima, ali to samo ako je riječ o velikoj bici i sličnom.