Kapacitet dviju tvornica za proizvodnju biodizela tek je 26 tisuća tona, što je samo desetak posto potrebnog da bi se 5,75 posto potrošnje dizela u Hrvatskoj nadomjestilo biogorivom.
U virovitičkom Vitrexu nedavno su proizvedene prve litre biogoriva iz otpadnog ulja, te je, uz Modibit iz Ozlja, Vitrex zasad druga tvornica u Hrvatskoj koja je počela proizvoditi biogorivo. Dok se u Ozlju biodizel proizvodi iz uljane repice, proizvodnja biodizela u Virovitici dio je zbrinjavanja otpadnih ulja koja su dosad završavala u kanalizaciji i vodotocima.
Od 1. siječnja, naime, otpadna ulja s cijelog područja Hrvatske, koja su se dosad bacala ili pak izvozila, mogu se predavati Vitrexu, koji ima organiziranu mrežu sakupljača na tri tisuće lokacija i, kao što kaže Marijan Keserica, direktor Vitrexa, pokriva svaki restoran s više od 20 obroka.
- Prikupljanje ulja i proizvodnju biodizela uklopili smo u zatvoren sustav, jer se dio prikupljenih otpadnih ulja koristi u kotlovnici pogona za proizvodnju biogoriva, a biogorivo pak koriste vozila koja skupljaju otpadna ulja od Dubrovnika do Osijeka – predstavlja ing. Keserica svoj projekt.
Proizvodnja biogoriva i sakupljanje otpadnog ulja predstavlja širenje poslovanja Vitrexa, koji je dosad bio poznat kao jedini proizvođač muzilica u Hrvatskoj, a zadržao je i tradicionalnu proizvodnju predmeta od trske i vrbove šibe. Budući da je virovitički pogon projektiran prema najnovijim svjetskim dostignućima, uz nekoliko originalnih inovacija, Vitrex kao svoj proizvod namjerava, osim biogoriva, plasirati i pogon za njegovu proizvodnju.
- U Vitrexu je projektiran kapacitet koji omogućuje dvostruko veću proizvodnju od sadašnjih šest tisuća tona na godinu – najavljuje Keserica. Prema Pravilniku o energetici, dozvolu za proizvodnju biogoriva izdavat će HERA, Hrvatska energetska agencija, i Virovitičani očekuju da će je uskoro dobiti.
Prema postojećoj regulativi biogoriva u Hrvatskoj ne postoje, i stoga je Modibit iz Ozlja, vlasnika Vlade Rožića, koji je s proizvodnjom biogoriva započeo sredinom 2006., dosad proizvodio i izvozio kemikaliju – smjesu metil- lestera masnih kiselina. Modibit je prije ulaska na tržište biogoriva proizvodio bitumen, a u posao s biogorivima ušao je kad je vlasnik procijenio da su biogoriva posao budućnosti.
Poticaji za uzgoj uljane repice namijenjene proizvodnji biodizela iznose 2550 kuna po hektaru, što je 300 kuna više od poticaja za uljanu repicu namijenjenu proizvodnji jestivog ulja i dosad najviši iznos poticaja – izjavljuje Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Uzgoj uljane repice za biodizel i za jestivo ulje kod nas se ni po čemu se ne razlikuje, već će pretpostavka za isplatu viših poticaja biti potvrda o isporuci uljane repice tvornici biodizela.
U Ministarstvu se nadaju da će i tvornice biogoriva otkupnim cijenama potaknuti uzgoj uljane repice. Dok se prošle godine uljana repica uzgajala na 20 tisuća hektara, ove je godine samo 10 tisuća hektara pod tom kulturom. S jednog hektara uljane repice može se dobiti tona biodizela.
U prvom tromjesečju 2007. očekuje se Zakon o biogorivima i njime će se regulirati i proizvodnja i specifikacija biogoriva na hrvatskom tržištu.
- Na hrvatskom tržištu biogoriva nitko nikome nije konkurencija do 200 tisuća tona, koliko je potrebno da bi se 5,75 posto ukupne godišnje potrošnje dizela u Hrvatskoj nadomjestilo biogorivom, kao što zahtijevaju propisi EU, a ta će količina s godinama sve više rasti – komentira Ivanov.
U Oslju se iz uvozne sačme uljane repice proizvodi biogorivo prema EU normi EN 14214. Sva ostala biogoriva, koja ne odgovaraju toj normi, mogu se miješati s dizelom i koristiti za pogon strojeva, ali nisu biodizel prema EU standardima. Takvo biogorivo proizvodi i mobilni pogon za proizvodnju biogoriva, koji je konstruirao Ivan Jakobović iz Donje Brebrine. Njegovo postrojenje poljoprivrednicima bi moglo omogućiti da sami proizvođači pogonsko gorivo od uljane repice koju bi sami uzgajali, a cijena portabl-uljare bila bi sedam tisuća eura.
Usvajanje Zakona o biogorivima u prvom tromjesečju ove godine označit će i otvaranje hrvatskog tržišta biogoriva. Kao što potvrđuje Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, u izradi zakona sudjelovala su četiri ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva, financija i zaštite okoliša. Dok se zakon očekuje, u proizvodnju biogoriva počinju ulagati tvrtke različitih djelatnosti. Najavljuje se proizvodnja biodizela u bivšim pogonima sevetskog Sljemen, u Obrovci i Murskom Središću, no s pripremama su najdalje odmakla tri krupnija projekta – vukovarski, čepinski i županijski.
