Makropokazatelji

Prema DZS-ovoj procjeni u Hrvatskoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju 2006. bio realno veći 4,7% u odnosu na isto tromjesečje preklani. Ubrzavanje gospodarskog rasta u tom tromjesečju očekivalo se s obzirom na donekle dobre pokazatelje iz realnog sektora, primjerice industrijske proizvodnje, trgovine na malo te turizma. Tomu je najviše pridonijelo, kao što se i očekivalo, povećanje ulaganja, i to prema realnoj stopi od 9,3%, što je najveće povećanje od 2003. u promatranom tromjesečju. Naime, nastavak velikog rasta kredita poduzećima upozoravao je na pojačanu ulaganja aktivnost u hrvatskom gospodarstvu, a stopa rasta zadržavala su se iznad 20%. Osobna potrošnja (kreditiranje stanovništva i dalje je veliko) također bilježi realan godišnji rast od 3,9%, dok je državna potrošnja s realnom stopom rasta od 1,5% slabo pridonijela povećanju. Ipak, državna je potrošnja 2006. bila nešto veća nego prethodnih godina.

Smanjenju rasta hrvatskoga gospodarstva, u skladu s očekivanjima, pridonijela je inozemna trgovina; naime, stopa rasta uvoza bila je veća od stope rasta izvoza roba i usluga (5,5% prema 2,2%). Bruto dodana vrijednost ostvarila je realni rast od 4,9% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći je rast ostvaren u financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (8,8%), prijevozu, skladištenju i vezama (8,2%) te građevinarstvu (6,8%). U posljednjem tromjesečju moguće je očekivati blago usporavanje gospodarske aktivnosti, ali bi godišnja stopa rasta BDP-a trebala potvrditi naša očekivanja o bržem rastu gospodarstva u 2006. u usporedbi s 2005.

Trend nešto snažnijeg rasta industrijske proizvodnje posljednjih mjeseci uz istodobno smanjenje zaposlenih osoba u godini dana pogoduje ubrzanju rasta proizvodnosti rada. Tako je prema posljednjim podacima proizvodnost tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci bila 5,4% veća nego u istom razdoblju lani. Također, moguće je očekivati da će tijekom cijele ove godine zabilježiti nešto snažniji rast negoli tijekom 2005., kad je bila 3,6%.

Kraj godine tečaj dočekao obranjen na razini od 7,35 kuna za euro.

Posljednji se tjedan prošle godine povećala potražnja za kunama u bankarskom sektoru, što je dio reakcije na posljednju najavljenu monetarnu mjeru te veći iznos gotova novca u optjecaju zbog blagdana. Očiti je dokaz povećanja potražnje za kunama bila HNB-ova obratna aukcija na kojoj se iznos plasmana povećao 1,3 milijarde kuna, pa je ukupni plasirani iznos bio najveći u prošloj godini (3,9 milijardi kuna). Veća potražnja za kunama osjetila se i na aprecijacijskom pritisku na domaću valutu, pa je stoga dodatna likvidnost ostvarena prodajom 177 milijuna eura na deviznoj intervenciji.

Povećanje potražnje za kunama u ovom dijelu godine nije nečekivano s obzirom na to da je riječ o uobičajenoj sezonskoj pojavi. Posljednjih dana godine to je, kao i povećana ponuda deviza, pojačalo pritisak na jačanje kune. Tečaj se spustio i do 7,33 kuna za euro izazvavši reakciju Središnje banke s dvanaestom deviznom intervencijom protiv aprecijacijskog pritiska. Dodaju li se tomu i rujanska intervencija u suprotnom smjeru te intervencija pri preuzimanju Plive, neto učinak tih intervencija jest neto kupnja gotovo 1,4 milijarde eura tijekom 2006. Nakon intervencije tečaj se ponovno vratio na razinu od približno 7,35 kuna za euro.