Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Privremeni uvoz robe podrazumijeva uporabu strane robe u carinskom području Hrvatske na kojoj se neće vršiti nikakve radnje, već će ta roba biti ponovno izvezena (vraćena) u inozemstvo u nepromijenjenom stanju. Tako uvezena roba izuzeta je od trgovinskih mjera, a njena uporaba može se odobriti s potpunim ili djelomičnim oslobodjenjem od plaćanja carine. Primjerice, ako se privremeno uvozi roba namijenjena za izlaganje na sajmovima, ambalaža ili roba u humanitarne svrhe, bit će potpuno oslobodena od plaćanja carine, ali ako se privremeno uvozi stroj u zakup na rok od godine dana, za to će razdoblje uvoznik platiti carinu. Rok privremenog uvoza može se odobriti najduži do 24 mjeseca. U izuzetno opravdanim slučajevima carinarnica može rok od 24 mjeseca produljiti kako bi se ispunila svrha odobrene uporabe.

Unutarnjoj (prijemnoj) carinarnici primatelj će uredno prijaviti robu temeljem granične carinske deklaracije izdane za provoz radi uvoza u Hrvatsku. Potom će primatelj (reeksporter) zamijeniti fakture, tj. za robu koju (pre)prodaje u treću zemlju ispostavit će novu fakturu prema novim (višim) cijenama te istovremeno ispostaviti novu carinsku deklaraciju za carinski postupak ‘provoza’. Roba se od otpremne (unutarnje) carinarnice preko uputne (izlazne) carinarnice izvozi u inozemstvo, pri čemu je unutarnja carinarnica u ovom slučaju odigrala ulogu granične carinarnice.

Mora se naglasiti da ovakav primjer reeksporta nije ureden zakonom niti uputom Carinske uprave RH, ali u praksi je moguć i događa se, a riječ je o reeksportu zamjenom trgovačkih faktura u unutarnjoj carinarnici.

Osoba koja je unijela robu u carinsko područje Hrvatske obvezna je bez odgođe prevesti je do naznačene odredišne carinarnice, odnosno u slobodnu zonu, ako se tamo upućuje. Nakon toga, roba se prijavljuje odredišnoj carinarnici. Carinski zakon propisuje da se za svu robu prijavljenu carinarnici podnosi skraćena deklaracija. No, carinarnica može produljiti rok za podnošenje skraćene deklaracije, a najdužije do isteka prvoga idućega radnog dana nakon prijavljivanja robe. U praksi to funkcioniira na sljedeći način:

Ako uvoznik robu odmah uvozno carini, ne podnosi skraćenu deklaraciju, jer za to nema potrebe. Ako, pak, do isteka radnog vremena idućega radnog dana uvoznik nije u mogućnosti robu ocariniti, tada je dužan podnijeti carinarnici skraćenu deklaraciju te roba dobiva tretman privremenog smještaja. Roba i nadalje ostaje u vozilu (kamionu, vagonu i slično) pod carinskim nadzorom do podnošenja carinske deklaracije za uvozno carinjenje.

Drug, vrlo značajan slučaj je podnošenje skraćene deklaracije za privremeni smještaj robe u prostore i na mjesta koja su za to određena i koja je odobrila carinarnica. Privremeni smještaj robe u prostore (čvrste objekte) i na mjesta (otvoreni ograđeni prostor) uvoznicima je potreban u slučaju kad ne mogu robu uvozno ocariniti u roku od dva dana, a u mjestu uvoznika ne postoji javno carinsko skladište tipa A, niti uvoznik posjeduje privatno carinsko skladište tipa D da bi obavio postupak carinskog skladištenja.

Ako je carinarnica odobrila privremeni smještaj robe temeljem skraćene deklaracije, formalnosti za određivanje carinskog postupka moraju biti ispunjene u roku od 20 dana, a za robu u pomorskom prometu u roku od 45 dana od podnošenja skraćene deklaracije. Carinarnica može odobriti i kraće rokove ili produljenje tih rokova.

Također, može zahtijevati suključarstvo carinarnice s posjednikom prostora za privremeni smještaj te propisati obvezu da posjednik prostora za privremeni smještaj vodi evidenciju o robi koja omogućava praćenje kretanja robe. U svakom slučaju, roba se ne smije uzimati ispod carinskog nadzora, odnosno puštati u slobodan promet, niti otuditi, a da prethodno nije uvozno ocarinjena.