Uljana repica više vrijedi kad je za biodizel nego za ulje

Poticaji za uzgoj uljane repice namijenjene proizvodnji biodizela iznose 2550 kuna po hektaru, što je 300 kuna više od poticaja za uljanu repicu namijenjenu proizvodnji jestivog ulja i dosad najviši iznos poticaja – izjavljuje Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Uzgoj uljane repice za biodizel i za jestivo ulje kod nas se ni po čemu ne razlikuje, već će pretpostavka za isplatu viših poticaja biti potvrda o isporuci uljane repice tvornici biodizela. U Ministarstvu se nadaju da će i tvornice biogoriva otkupnim cijenama potaknuti uzgoj uljane repice. Dok se prošle godine uljana repica uzgajala na 20 tisuća hektara, ove je godine samo 10 tisuća hektara pod tom kulturom. S jednog hektara uljane repice može se dobiti tona biodizela.

U prvom tromjesečju 2007. očekuje se Zakon o biogorivima i njime će se regulirati i proizvodnja i specifikacija biogoriva na hrvatskom tržištu.

Na hrvatskom tržištu biogoriva nitko nikome nije konkurencija do 200 tisuća tona, koliko je potrebno da bi se 5,75 posto ukupne godišnje potrošnje dizela u Hrvatskoj nadomjestilo biogorivom, kao što zahtijevaju propisi EU, a ta će količina s godinama sve više rasti – komentira Ivanov.

U Oslju se iz uvozne sačme uljane repice proizvodi biogorivo prema EU normi EN 14214. Sva ostala biogoriva, koja ne odgovaraju toj normi, mogu se miješati s dizelom i koristiti za pogon strojeva, ali nisu biodizel prema EU standardima. Takvo biogorivo proizvodi i mobilni pogon za proizvodnju biogoriva, koji je konstruirao Ivan Jakobović iz Donje Brebrine. Njegovo postrojenje poljoprivrednicima bi moglo omogućiti da sami proizvođači pogonsko gorivo od uljane repice koju bi sami uzgajali, a cijena portabl-uljare bila bi sedam tisuća eura.

Usvajanje Zakona o biogorivima u prvom tromjesečju ove godine označit će i otvaranje hrvatskog tržišta biogoriva. Kao što potvrđuje Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, u izradi zakona sudjelovala su četiri ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva, energetike i šumarstva.

U Vitrexu je projektiran kapacitet koji omogućuje dvostruko veću proizvodnju od sadašnje stva, financija i zaštite okoliša. Dok se zakon očekuje, u proizvodnju biogoriva počinju ulagati tvrtke različitih djelatnosti. Najavljuje se proizvodnja biodizela u bivšim pogonima sevetskog Sljemen, u Obrovci i Murskom Središću, no s pripremama su najdalje odmakla tri krupnija projekta – vukovarski, čepinski i županijski.

Na poljoprivrednom zemljištu pokraj bivšeg silosa Đergaj u Vukovaru kamen temeljac za novu tvornicu biodizela položio je prije mjesec dana Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ulagač je tvrtka Europa mil vlasnika Milića Gadj, a izgradnja će stajati oko 87 milijuna kuna i u vukovarskom pogonu godišnje će se proizvoditi 35 tisuća tona biodizela iz uljane repice. Europa mil tvrtka je koja se bavi trgovinom naftnih derivata i jedan od prvih naftaša na hrvatskom tržištu koji ulaže u proizvodnju biogoriva.

Pogon bi trebao biti završen za 11 mjeseci, a zatim će se na istoj lokaciji početi graditi pogoni za proizvodnju etanola, ukupnog kapaciteta 80 tisuća tona, te bioelektrana u kojoj bi se spaljivanjem biomase ostvarivala godišnja proizvodnja 75 GWh.

Proizvodnju biodizela namjerava sljedeće godine pokrenuti i Tvrnica ulja Čepin. Njezina su prednost pred ostalim investitorima već postojeći pogoni za preradu uljarica, najveći u Hrvatskoj, čiji je kapacitet prerade 150 tisuća tona uljarica godišnje.

U dijelu prerade postupak proizvodnje biljnih ulja za prehranu ili za proizvodnju biodizela je jednak, stoga se u svijetu često pogoni za proizvodnju biodizela podižu pokraj uljara – objašnjava Stjepan Komar, direktor IPK Tvrnica ulja Čepin.

U Čepinu također namjeravaju proizvoditi biogorivo sukladno europskoj normi EN 14214. Tvrtka u Čepinu u sastavu je IPK Osijek i upravo ispunjava formalne pretpostavke za ulazak u investiciju s biogorivima. Godišnji kapacitet proizvodnje bit će 28,6 tisuća tona jestivoga suncokretovog ulja, 29 tisuća tona suncokretovih sačme, 48,5 tisuća tona repičnih sačme, 60 tisuća tona biodizela prema EU normi i 5,9 tisuća tona farmaceutskog glicerina, koji je popratni proizvod.

Nakon dvije godine priprema i bezuspješnih pokušaja otkupljavanja zemljišta u Vukovaru za gradnju tvornice etanola, tvrtka Ethanol Vukovar, osnovana 2002. godine, treba započeti gradnju tvornice u Županji i početak proizvodnje očekuje se 2008. godine. Etanol je biogorivo koje se, za razliku od biodizela, miješa s benzinom, a u njegovoj proizvodnji danas prednjači Brazil, koji etanol proizvodi većinom od šećerne trske i njime zamjenjuje već gotovo 90 posto potrebnih fosilnih goriva. U našem podneblju najisplativije je proizvoditi etanol od kukuruza, stoga su ulagači tražili lokaciju na Dunavu kako bi se plovnim putevima mogao u tvornicu etanola velikih kapaciteta dopremati kukuruz iz Ukrajine i cijele Panonske nizine.

Tvrnica u Županji proizvodit će oko 165 tisuća tona etanola iz kukuruza – kaže Marko Melčić, svlasnik tvornice. – Bila bi to prva od pet tvornica etanola, u kojima bi se godišnje proizvodilo 825 tisuća tona etanola od 2,5 milijuna tona kukuruza. Tvrnica etanola ne proizvodi otpad, čak ni otpadnu vodu, već su njezini nusprodukti krma, ugljični dioksid i glicerin.