Hrvatska će zatražiti prijelazno razdoblje za kupnju nekretnina

Potkraj godine otvoreno je poglavlje monetarne i ekonomske politike. Koliko je na tom području postignuta usklađenost? – Hrvatsko zakonodavstvo u spomenutim područjima u velikoj je mjeri već usklađeno s pravnom stečevinom EU. Određene neusklađenosti uočene su kad je riječ o položaju i neovisnosti Središnje banke, kao i u nekoliko specifičnih zakonskih propisa (Zakon o osiguranju, Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o štedno-kreditnim zadrugama, Zakon o osiguranju depozita i Zakon o fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji) koji državi omogućuju privilegirani pristup financijskim institucijama. Ne očekujemo teškoće s usklađivanjem tih propisa do pristupanja u EU. Specifična pitanja u provedbi fiskalne politike regulirana su Zakonom o proračunu, Pretpristupnim ekonomskim programom 2006. do 2008. te Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2006. do 2008.

Koje novine donosi izmjenjeni zakon o HNB-u? – Izmjene zakona o HNB-u u prosincu 2006. godine prvenstveno su nastojale adresirati neke neusklađenosti s pravnom stečevinom EU. Temeljne izmjene odnose se na jačanje neovisnosti Središnje banke eksplicitnom zabranom na odluke tijela RH, EU ili bilo koje druge strane, kao i na zabranu bilo kakvog potvrđivanja, poništavanja ili odgađanja odluka HNB-a. Tim je izmjenama izbačena i potreba da Statut HNB-a potvrđuje Sabor. Zakon sada na precizniji način, onemogućuje diskrecijsko odlučivanje, definira uvjete za razrješenje dužnosti guvernera i članova Savjeta HNB-e prije isteka njihova mandata, onemogućuje pokriće mogućih gubitaka HNB-a izdavanjem obveznica Republike Hrvatske, te sadržava preciznu formulaciju obveza izvješćivanja HNB-a, pa sada izvješća Saboru mogu biti samo ex post karaktere. Izmjena Zakona također je omogućila integriranje HNB-a u Europski sustav središnjih banaka u kojemu će, nakon uvodenja eura u Hrvatsku, HNB osim primarnog cilja, stabilnosti cijena, podupirati i sekundarni cilj Europskoga sustava središnjih banaka. Napokon, proširena je definicija tijela koja spadaju pod odredbu izravnog monetarnog financiranja, pa sada HNB ne smije financirati široko definirana tijela države, uključujući i lokalnu upravu kao ni državna tijela zemalja članica EU i ostala tijela EU.

O zakonu se prije zatvaranja poglavlja u Bruxellesu još moraju očitovati uz mogućnost traženja i izmjena. Po tome smo specifični u odnosu na nove članice EU, koje su mogle zatvoriti poglavlje i prije izmjene zakona. Očekujete li izmjene u zakonu? – Mislimo da smo izmjenama adresirali one neusklađenosti zakona o HNB-u s pravnom stečevinom EU koje su bile detektirane u pregledu usklađenosti. To, međutim, ne isključuje potrebu dodatne prilagodbe zakona prije zatvaranja poglavlja ako to tijekom pregovora Bruxelles zatraži. Istina je da se poglavlje neće moći zatvoriti prije nego Europska unija ocijeni punu usklađenost zakona o HNB-u s Acquisom. To je primjer tzv. mjerila za zatvaranje poglavlja. I istina je da u ovom obliku nove članice EU nisu imale mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja tijekom pregovora. To jednostavno znači da su se kriteriji pregovora zaoštrili.

U sljedeće dvije godine očekuju se promjene još nekih zakona, a u vezi s ulaganjem u državne vrijednosne papire. Kada se očekuje početak rada na tim izmjenama i što će oni donijeti? – Nekoliko specifičnih zakona o financijskim institucijama sadrži prudencijalne odredbe koje će trebati uskladiti s pravnom stečevinom EU koja se odnosi na zabranu povlaštenog pristupa javnog sektora financiranju. Stoga će Hrvatska usklađivanje zakona s pravnom stečevinom EU provesti izmjenom Zakona o osiguranju, Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o osiguranju depozita. Tim izmjenama osigurat će se da povlašteni pristup javnog sektora bude izvan snage od dana pristupanja Hrvatske EU, što znači da će se iz zakona ukloniti zahtjev da te financijske institucije odreden dio svoje aktivne ulaze u vrijednosne papire Republike Hrvatske ili HNB-a jer takve odredbe krše nediskriminacijsko načelo pravne stečevine EU prema kojoj se ne može određivati ‘nacionalnost vrijednosnih papira’ budući da se na taj način osigurava privilegirani pristup državi financiranju na tržištu. Prudencijalne odredbe o rizičnosti papira u koje pojedine institucije mogu ulagati cijelu ili dio svoje aktive, međutim, i dalje će se moći donositi.

Što će onda, primjerice, stajati u Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, gdje je utvrđeno da 50 posto imovine fondovi moraju ulagati u državne vrijednosne papire? – Što će točno stajati, ovisi o zakonodavcu, no bit će izbačena formulacija kojom se traži da se ulaže u vrijednosne papire RH ili HNB-a, jer ta odredba krši Acquis. Vjerojatno će se zakonodavac i dalje odlučivati na ograničavanje rizičnosti ulaganja pa može, na primjer, reći da se određeni postotak mora uložiti u državne vrijednosne papire ili vrijednosne papire određenog minimalnog retinga, odnosno rizika.

Ove godine obavljena je i daljnja liberalizacija kapitalnog računa. Koje je promjene to donijelo i koje se još i kada trebaju primijeniti? – Do sada smo već liberalizirali gotovo sve vrste kapitalnih tokova osim dijela gotovinskih transakcija za rezidente i za nerezidente, te nekih manjih restrikcija poput ex ante obveze registracije kredita, koje su u suprotnosti s pravnom stečevinom EU. Zadnjom liberalizacijom smo liberalizirali i ulaganja stranaca, odnosno nerezidenata u domaće kratkoročne vrijednosne papire, ulaganje rezidenata na strana tržišta kapitala i dio gotovinskih poslova. Do kraja 2008. bit će, u dogovoru s Ministarstvom financija, u potpunosti liberalizirane i sve ostale gotovinske transakcije kako za rezidente, tako i za nerezidente. Ono što je za širu javnost od toga vjerojatno najzanimljivije jest da će tada u potpunosti biti liberalizirano i otvaranje računa u inozemstvu, kao i unošenje i iznošenje gotovine. Ono će biti slobodno, no podlijegat će obvezi prijave prijenosa gotovine preko granice iznad određenog iznosa.

Jedan od osjetljivijih dijelova pregovora bit će sloboda kretanja kapitala vezana uz nekretnine. Kad očekujete pregovore i zauzimanje pregovaračkog stajališta i hoće li se tražiti prijelazno razdoblje? – Otvaranje poglavlja ovisi o ispunjavanju dva mjerila – izradi akcijskog plana za sprečavanje pranja novca, odnosno za punu primjenu Acquisa u tom području te ubrzavanju procedure rješavanja zahtjeva stranaca za kupnju nekretnina u skladu s obvezama iz SSP-a. Kad EU ocijeni da su ti uvjeti ispunjeni, pozvat će RH na podnošenje pregovaračkog stajališta i nakon toga se može očekivati otvaranje pregovora iz tog poglavlja. Kada će to točno biti, nezahvalno je prognozirati. Što se pak tiče traženja prijelaznog razdoblja, mislim da ga je u ovom poglavlju moguće očekivati, no to će se definirati tek pri izradi pregovaračkog stajališta.

Godinama se povlači bojazan od prebrze liberalizacije, u prvom redu zbog ulaska špekulativnog kapitala. Postoji li ta opasnost? – Špekulativni kapital uvijek je potencijalna opasnost za tržišta u razvoju poput hrvatskog, ali u ovom trenutku ne vidim previsok rizik za domaće financijsko tržište od stranoga špekulativnog kapitala. Priljev špekulativnog kapitala iz inozemstva u Hrvatsku još je relativno skroman u odnosu na neka druga tržišta u tranzicijskim zemljama. Ne pogoduju mu ni relativno umjereni prinosi u odnosu na neka druga tržišta, bilo da se radi o novčanom ili deviznom tržištu, ni trenutna razina cijena na dijoničkom tržištu, kao ni neke mjere HNB-a, pa ni stav domaćih banaka prema nekim oblicima takvoga kapitala. Na tržištu nekretnina sigurno ima nešto špekulativnog kapitala, no teško bi bilo u ovom trenutku zaključiti da se radi o takvim količinama koje bi mogle na ovim razinama i s ovom perspektivom izazvati znatne probleme na tom tržištu. Na svim tim područjima, međutim, potreban je oprez kako regulatora, tako i samih ulagača, jer se situacija može relativno brzo promijeniti, osobito tijekom pristupanja Hrvatske EU i u godinama nakon ulaska. S druge strane, dio rizika, i to na hrvatskom trenutačno najvećem financijskom tržištu – valutnom – nestat će prihvaćanjem eura kao domaće valute.

Kako se HNB priprema za ulazak u EMU? – Na tome se mnogo radi već time što je i velik broj ljudi iz HNB-a uključen u pregovore u tri poglavlja – sloboda kretanja kapitala, ekonomskoj i monetarnoj politici i financijskim uslugama. U HNB-u se rade prilagodbe vezane uz izmjene zakona i propisa, od kojih su neki doneseni, a na većini se radi ili će se ubrzo početi raditi, ponajprije u suradnji s Ministarstvom financija i Hanfom. Osnovali smo i radnu skupinu koja koordinira rad na tim zakonima. To je proces koji će potrajati sljedeće dvije godine. Unutar HNB-a također se radi na prilagodbi unutrašnjeg ustroja i infrastrukture za ulazak u europski sustav središnjih banaka, što će se dogoditi ulaskom u EMU. Počeli smo i suradnju s Europskom središnjom bankom, koja će se intenzivirati približavanjem ulaska u EU, a nakon našeg ulaska očekuje nas visok stupanj participiranja u radnim tijelima unutar europskog sustava središnjih banaka i ECB-a, u svim područjima kojima se HNB bavi.

Kakva će uloga ostati HNB-u nakon ulaska u EMU? – Uloga HNB-a ostat će ista, samo što više neće donositi odluke o monetarnoj politici, nego će se one donositi u Europskoj središnjoj banci, gdje će HNB participirati kao jedan od sudionika Vijeća ECB-a. HNB će zadržati sve osnovne funkcije kojima se i danas bavi: provođenje monetarne politike, odnosno operacije na otvorenom tržištu, platni promet, statistiku, istraživanje i nadzor bankovnog sustava. Jedino što će sve te funkcije u većoj ili manjoj mjeri biti uklopljene u europski sustav središnjih banaka i ovdijati se u suradnji s ECB-om i ostalim središnjim bankama EU, odnosno EMU.

Kada se može očekivati članstvo u EMU ako članimo EU postanemo 2009.? – Što se tiče ulaska u EMU, treba istaknuti da se već ulaskom u EU obvezujemo preuzeti euro. U tečajni mehanizam ERM II uči ćemo u trenutku kada to odlučimo, a to bi trebalo biti kada budemo uvjereni da možemo ispuniti sve Maastrichtske kriterije. Za to bismo trebali biti dovoljno spremni već i do ulaska u EU. Najbolji je primjer Slovenija, koja je odmah nakon ulaska u Uniju ušla u tečajni mehanizam, vrlo brzo zadovoljila Maastrichtske kriterije i početkom ove godine uvela euro. Sloveniji je to i jedino uspjelo među novim članicama EU, što pokazuje da taj proces nije jednostavan. Rekao bih da postoje dvije grupe zemalja – jedna grupa koja okuplja veći broj novih članica koje su imale problema s fiskalnim deficitom, te ona druga, u kojoj su baltičke zemlje, a koje imaju više teškoća u zadovoljavanju inflacijskog kriterija.

Što podrazumijeva ERM II i koji su to Maastrichtski kriteriji koje ćemo i mi morati zadovoljiti? – ERM II je tečajni mehanizam EU, u kojem ćemo morati provesti najmanje dvije godine održavajući tečaj stabilnim prema euru. Maastrichtski kriteriji podrazumijevaju stopu inflacije ne veću od 1,5 postotnih bodova od razine inflacije u trima zemljama EU s najnižom inflacijom, kamatnu stopu na dugoročnu kunsku državnu obveznicu ne višu od dva postotna boda od prosjeka triju zemalja s najnižom inflacijom u EU, fiskalni deficit ispod tri posto te javni dug do 60 posto, a ako je veći, morao bi se dovoljnom brzinom smanjivati.

Koji bi problemi hrvatsku stranu prije mogli usporiti pri ulasku u EMU – monetarni ili fiskalni? – U ovom je trenutku to teško predvidjeti. Nastavi li se proces fiskalne konsolidacije do ulaska u EU i nakon njega, prije svega smanjivanjem fiskalnog deficitu koji je ove godine budžetiran na 2,8 posto, taj dio neće biti problem. Što se inflacije tiče, na njezinu visinu utječu i vanjski faktori na koje ne možemo utjecati. Primjerice, u godinama kada ćemo morati ispuniti kriterije mogu se dogoditi eksterni šokovi zbog, na primjer, rasta cijene nafte, što nam može otežati situaciju. Do sada je Hrvatska pokazala da je bila sposobna održavati nisku inflaciju, pa je tako u posljednjih deset godina prosječna inflacija bila najniža među tranzicijskim zemljama. No i u tom je razdoblju bilo signifikantne fluktucije pa je vrlo teško ustvrditi kakva će situacija biti za pet ili šest godina, ali imamo dobar položaj, zbog čega možemo biti optimistični.