Kultura

Posljednjih je tridesetak godina djelo Vladimira Kirina, slikara zagrebačkih veduta i spomenika kulture, bilo zanemareno i podcijenjeno.

Malo je slikara koji su tako pomno oslikavali gradove kao što je to činio slikar, ilustrator i profesor Vladimir Kirin (1894. – 1963.). Ponajprije najdojmljivije motive Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije, Firenze, a ponajviše Zagreba, ovjekovječio je taj poznati hrvatski slikar ne samo uljima na platnu nego i na brojnim grafičkim listovima (litografijama) objedinjenim u grafičkim mapama.

Posebno su zanimljivo poglavlje Kirinova stvaralaštva iz dvadesetih godina prošloga stoljeća brojne ilustracije za maštovite ‘Priče iz davnine’ hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić.

Od osam izloženih akvarela tri ilustriraju priču ‘Kako je Potjeh tražio istinu’, po dva priče ‘Sunce djever i Neva Nevičica’ i ‘Ribar Palunko i njegova žena’ te ‘Regoč’. Kao što navodi Biserka Rauter Plančić, autorica retrospektivne izložbe otvorene do 11. veljače u Galeriji Klovicévi dvori, Kirin je dvadesetih godina, u naponu snage, bio najangažiraniji umjetnik u hrvatskom nakladništvu.

Također, upravo je on bio među osobito prihvaćenim umjetnicima čija su brojna djela bila otisnuta na razglednicama, kalendarima ili reprodukcijama. No posljednjih tridesetak godina drugi su ga, suvremeniji i medijski atraktivniji, jednostavno istinuli s društvene pozornice.

Stoga je Kirinova retrospektivna izložba prilika novim generacijama za novo čitanje i otkrivanje umjetnika koji je svojedobno bio pojam slikara urbanih zagrebačkih veduta i spomenika kulture kao što su Kamenita vrata, crkva sv. Marka, katedrala ili Stara vlaška ulica. Mnoge nam njegove slike zagrebačkih ulica, trgova i arhitekture danas djeluju kao da prikazuju neki njemački barokni grad.

Trik je u tome što je Kirin neizmjerno volio upravo stare barokne gornjogradške i kapotlske kuće, tako da je mnoge vedute slikao prema starim dokumentima, kad su neke zgrade već bile i porušene. Kirin je oslikao i iscrtao i vedute naših dalmatinskih gradova, primjerice Šibenika, Trogira ili Hvara, gdje je sagradio prekrasan ljetnikovac koji od 1931. godine do danas pljeni pozornost posjetitelja toga grada.