20 DIONICA koje treba pratiti

Najveći optimizam bilježi Sarajevska burza, čija su se oba indeksa sredinom siječnja povećavala čak deset dana uzastopno. Solidan je bio i promet za obujam trgovine, za što je najzaslužnija ABS banka, koju je početkom siječnja preuzeo austrijski Steiermärkische und Sparkassen.

Optimizma nije manjkalo ni na Beogradskoj burzi. Oba su indeksa četiri dana zaredom rušila svoje povijesne rekorde, a ulagači su kao i prošle godine bili najviše okrenuti dionicama iz bankarskog sektora. Tako su nove rekorde ostvarili i Agrobanka, Komercijalna banka i AIK banka, a među ulagačima je pravi hit i najsvježija bankarska dionica na tržištu kapitala – Metals banka. Tako se čini da bi ovogodišnji promet mogao čak i nadmašiti prošlogodišnji od oko 1,2 milijardi eura. U odnosu na 2005. vrijednost prometa u 2006. bila je veća 108 posto. Dodatni zamah ovogodišnjem prometu trebali bi dati i investicijski fondovi, čije se osnivanje očekuje već u prvom tromjesečju.

Poštanska štedionica uspješno je realizirala treću emisiju dionica bez javne ponude za poznatog kupca – Republiku Srbiju. Emitirana je ukupno 133.650 dionica, a vrijednost emisije je 1,34 milijarde dinara. Država je većinski vlasnik Poštanske štedionice i trenutačno ima 50,5 posto kapitala, a vlasništvom u JP PTT-u Srbija i fondu PIO, koji su također vlasnici dionica Poštanske štedionice, posjeduje ukupno 96 posto dionica. OTP banka je najavila da želi zauzeti 10 posto bankarskog tržišta Srbije. Ta je banka prošle godine kupila tri banke u Srbiji – Nišku, Zepter i Kulsku banku, za koju je početkom srpnja prošle godine potpisala ugovor o kupnji 67 posto njezina kapitala za 118,6 milijuna eura.

Motenegroberza je uvela novi indeks Moste Intuitivo – pokazatelj koji se temelji na intuiticiji tržišnih sudionika, a čiji je cilj preliminarno upoznavanje javnosti s događanjima i očekivanjima na tržištu. Moste Intuitivo računat će se od veljače, i to na osnovi glasova predstavnika brokerskih kuća, institucionalnih investitora, fakulteta, instituta, novinara i istaknutih pojedinaca. Ukupna vrijednost indeksa računat će se kao ponder svih glasova i objavljivati u posljednjem tjednu mjeseca, a vrijedit će za idući.

Osim te dviju dionica, veliko zanimanje i dalje vlada za dionice obiju elektroprivreda – iz BiH i HZ HB-a. Međutim, pojedini brokeri i ulagači smatraju da su cijene dionica na SASE ‘herazumno visoke’ i da bi to moglo uskoro dovesti do pada vrijednosti.

Nešto su uzdržaniji ulagači bili na Banjolučkoj burzi, koja zato bilježi stagnaciju sva tri indeksa, odnosno njihov usporeni rast. Ulagači su i dalje usredotočeni na dionice Telekoma Srpske, obiju rafinerija, kao i one iz elektroenergetskog sektora. Međutim, ERS-10 je 17. siječnja pao ispod 4.000 bodova, što je njegova najniža razina u dva mjeseca. Elektroprivreda Srbije (EPS) planira kupiti bosanskohercegovačku Hidroelektranu Višegrad, vrijednu oko 250 milijuna eura. Uz tu hidroelektranu, čija je godišnja proizvodnja 900 milijuna kWh, najavljuje se i mogućnost zajedničke gradnje HE Buk Bijela s partnerima iz Republike Srpske. Kupnjom višegradske hidroelektrane i gradnjom hidroelektrane osigurala bi se proizvodnja do dva milijuna kWh električne energije, trenutačno vrijedna 110 milijuna eura. Prosječna je cijena dionica Telekoma Srpske na trgovanju 18. siječnja bila 2,61 KM, što je minus od 1,88 posto u odnosu na kraj prvog ovogodišnjeg tjedna.

Inače, na Banjolučkoj su burzi u protekloj godini dionice kupovala 844 nova strana ulagača iz 23 zemlje, podaci su Registra vrijednosnih papira Republike Srpske. Ukupan je broj stranih vlasnika dionica na burzi u glavnom gradu Republike Srpske 2.965. Strani su ulagači 2006. kupili dionica u vrijednosti od 73,73 milijuna eura, što je 38 posto ukupnog prometa Banjolučke burze. Najviše je stranih ulagača na toj burzi iz zemalja u regiji. Slovenski su ulagači kupovali najviše, 36,76 milijuna eura (49,8 posto), ulagači iz Hrvatske 16,31 milijuna eura (22,1 posto), a ulagači Srbije i Crne Gore 7,41 milijuna eura (10,1 posto). Ciparski su ulagači prošle godine kupili dionica u vrijednosti od 3,37 milijuna eura, litavski 2,91 milijun, švicarski 1,59 milijuna, lihtenštajnski 1,48 milijuna i austrijski jedan milijun eura.

Na crnogorskim je burzama početak godine protekao u znaku rasta cijena, iako je neke ocjene teško donositi s obzirom na to da je trgovanje počelo tek 10. siječnja. Da se na tržištu kapitala situacija zahvata, potvrđuje i podatak da gotovo sve cijene rastu i da se ponovno najviše kupuju velike tvrtke i privatizacijski fondovi.

Kombinat aluminijum hit je od početka godine, a cijena dionice premašila je sredinom siječnja 10 eura. Za KAP-ove dionice kupci su, uglavnom stranci, do 17. siječnja već potrošili oko milijun eura. I dionice Telekoma bile su zanimljive investitorima pa su zabilježile rast na oko šest eura.

Rasla je i Elektroprivreda, na oko 4,7 eura, zatim Ulcinjska rivijera, na 18 te Crnagoraput, na 5,33 eura.