Unatoč pojedinačnim uspjesima, UJESTVICA izvoza spuštena PRENISKO. Analizirali smo novi ZAPI-jev popis 200 najvećih izvoznika prema podacima za prvih devet mjeseci 2006. i premda su prva imena hrvatskog izvoza ostala uglavnom ista u odnosu na 2005., iznenađenja ipak ima.
Nešto više od osam milijardi dolara ‘težio’ je robni izvoz hrvatskoga gospodarstva u prvih devet mjeseci 2006. godine, a ostvarilo ga je oko 10 tisuća tvrtki koje dio ili glavni vlastitih prihoda ostvaruju na svjetskim tržištima. Izvoz je orijentacija manjeg djela hrvatskoga gospodarstva. U Hrvatskoj, najveće izvozne tvrtke su perjanice i dalje ostala javna poduzeća, brodograđa, dilišta, brodari i grupacija elitnih poduzeća koje predvode Pliva, Dioki, Ericsson Nikola Tesla, Podravka, Belišće, AD Plastik, Elektrokontakt, Vetropack Straža… Unatoč svemu, ljestvica je spuštena dosta nisko, jer stoti na listi izvozi tek oko 80 milijuna kuna, a dvjestot 40 milijuna kuna, što su u konačnici premale vrijednosti da bi se opća slika države obojila bojama svijetlih tonova. Dakako, dok platnobilančni deficit države ili, pojednostavljen, manjak prihoda u odnosu na potrošeno probija osam posto BDP-a, lošija opća slika ipak ne umanjuje pojedinačne uspjehe.
Općenito, godina iza nas godina je energetskih i petrochemijskih kompanija Ine, Diokija, Eni Croatia, Petrokemije i Crosce – koji zauzimaju polovinu mjesta među deset najvećih izvoznih kompanija u Hrvatskoj. Tek će potpuni podaci za 2006. godinu pokazati stvarne pomake i udjel izvoza u ukupnim prihodima, ali neke usporedbi s prošlom godinom otkrivaju da je u toj grupaciji značajnije porastao izvoz.
Rast dijelom sigurno objašnjava i svjetski energetski cjenovni bum, ali i napori hrvatske države da velikim proizvođačima, poput petrokemijske industrije, osigura dovoljno plina za rad. Svaki će se Inin korak u budućnosti posebno pratiti jer cijena njezine dionice pokazuje da se od te kompanije jako mnogo očekuje. Energetski lobi, za razliku od ekološkog i turističkog, sve nade polaže u projekt LNG-a, gradnju terminala za ukapljeni prirodni plin, ali i plinovoda koji bi premrežili zemlju najjeftinijim energetskim izvorom.
Plinacro s ponosom ističe dovršenje plinovoda Pula – Karlovac i nastavak trase do Umaga. Modernizacija rafinerija projekt je koji Ina osigurava visoku konkurencnost na međunarodnom tržištu. Projekt bi trebao biti završen 2011. godine, kada bi iz Ine na tržište trebali izaći derivati standarda Euro V. U 2006. godini Ina je počela proizvodnju prirodnog plina u Siriji te zajedno s MOL-om preuzela većinski udjel u Energopetrolu, najvećoj tvrtki za distribuciju derivata u BiH.
Drugog grupu velikih hrvatskih izvoznika predvodi brodogradilište Uljanik, svjetla točka hrvatske brodogradnje, ali tik do njega je i Brodosplit. Nešto manje prihode od vodećeg dvojca imali su 3. maj i Brodotrogir. Iako su škverovi često na udaru kritika, a i afera zbog pronevjeri i loše kontrole trošenja državnog novca, nema naznaka da se država radijalno odnosi prema djelatnosti koja zapošljava 12 tisuća radnika i još dvaput više kooperanata.