Nestrpljivo čekamo liberalizaciju ulaganja

• Kad će prvi ulagači u PBZ-ov mirovinski fond početi dobivati mirovine i koliku mirovinu može očekivati prosječan ulagač? – O očekivanim mirovinama iz drugoga stupa ne može se govoriti u konkretnim brojkama, ali nekakva procjena, utemeljena na ranije objavljenim formulama izračuna, izgledala bi ovako: osoba rođena 1970., koja je 2002. ušla u naš fond s tri godine radnog staža i prosječnom hrvatskom bruto plaćom od 6.672 kune (podaci Državnoga zavoda za statistiku iz kolovoza 2006.), u naš je fond od početka njegova rada do danas uplatila 19.241 kuna. Zahvaljujući našem radu, stanje računa početkom studenog prošle godine iznosilo bi 22.043 kune (14,5 posto uvećanje uplaćenih sredstava). To su jedine činjenice koje vam možemo ponuditi – ostalo su projekcije.

• Uz pretpostavku dvopostotnoga godišnjeg povećanja, ako osoba ode u mirovinu 2035., u 65. godini života, prema formuli i izračunu s Hanfine internetske stranice (www.hanfa.hr) mirovina iz prvog stupa bila bi joj 1.627 kuna, a iz drugoga stupa, uz pretpostavku petpostotnoga godišnjeg prinosa fonda, na računu bi skupila 417.100 kuna, pa bi na temelju toga mirovina iz drugoga stupa iznosila dodatnih 2.667 kuna, dakle ukupno 4.294 kune.

Naglašavam da mirovinski fondovi iz drugoga stupa samo upravljaju novcem i kapitaliziraju ga, a za konkretno modele mirovina na temelju novca koji ćemo im mi zaraditi odgovora su mirovinska osiguravajuća društva. No mislimo da je važnije pitanje kolika će tada biti mirovina iz prvog stupa nego iz drugoga.

• Na koje ste promjene konkretno mislili kad ste predložili raspravu o novim promjenama zakona? – Prije svega, mislio sam na daljnju liberalizaciju ograničenja ulaganja, možda i bržim tempom nego do sada, a riječ je, konkretno, o prijedlozima koje sam već više puta iznosio: ulaganjima u JDD kotaciju (javna dionička društva), više od pet posto imovine fonda u pojedinu dionicu, mogućnost ulaganja u fondove koji ulažu u nekretnine, a zatim i u nekretnine, potom mogućnost ulaganja u više od pet posto u vrijednosne papire pojedinačnog izdavatelja te mogućnost ulaganja u private equity, izvedenice itd.

Trenutačno smatram najvažnijom mogućnost ulaganja i u više od pet posto temeljnog kapitala pojedine tvrtke i više od pet posto imovine fonda u pojedinu dionicu.

• Ove godine slijedi ponovna izmjena Zakona o mirovinskim fondovima, prema kojemu neće biti obvezno ulagati 50 posto u državne vrijednosne papire, već će se zbog usklađivanja EU tih 50 posto odnositi na papire EU. Hoće li taj propis što promijeniti? – Ne smatramo da će ta odredba znatno promijeniti strukturu ulaganja mirovinskih fondova.

• Koje su tranzicijske zemlje najuspješnije reformirale mirovinski sustav i na koji način? Koje zemlje imaju mirovinski sustav najsličniji našemu i kakva su njihova iskustva? – Najsličnije sustave imaju Poljska, Bugarska, Slovačka, a uvjeren sam da se naš model ubraja u sustave koji su najbolje proveli mirovinsku reformu. Naravno, govori o tzv. sustavu tri stupa, koji je podržavao Svjetska banka.

• Mogu li se mirovinski fondovi pripremiti za trend starenja stanovništva? – To je općeniti problem cijelog svijeta jer u postojećim demografskim uvjetima nikome nije lako naći ravnopravu između tražene socijalne osjetljivosti i grupnih prirodnih zakona. U cijelom razvijenom svijetu mirovinski je sustav jedan od ključnih problema i bit će vrlo teško, uz postojeća demografska kretanja, dugo ročno zadržati postojeću razinu socijalnih prava.

Jedva čekamo mogućnost ulaganja u JDD kotaciju, nekoliko bi dionica moglo biti zanimljivo. Vjerujemo da će nam ta dodatna mogućnost osigurati dodatnu diverzifikaciju portfelja.