Piše: Lidija Kiseljak

Potraj ovoga mjeseca, održavanjem skupština Zagrebačke i Varaždinske burze na kojima će se potvrditi spajanje, završit će dugogodišnja priča o potrebi postojanja jedne burze na tržištu koja bi se više usmjerila na razvoj. Dvanaest dionica okupilo se prošle godine, tada s idejom da je vrijeme sazrijevanja na tržištu prijeko potrebno jer to zahtijevaju njegovi korisnici, bilo spajanjem, pripajanjem ili osnivanjem treće burze.

Dogovor je riješen pripajanjem Varaždinske burze Zagrebačkoj. Jedna burza, Zagrebačka, poslovat će i na novoj adresi, u zagrebačkom Eurotoweru.

Tržište kapitala ušlo je u ovu godinu s nekoliko novih zakona, a onaj o tržištu vrijednosnih papira donio je mogućnost trgovanja i financijskim izvedenicama. Da će se to uistinu dogoditi već ove godine, vrlo je vjerojatno s obzirom na to da bi se sredinom godine trebao uspostaviti novi trgovinski sustav švedskog OMX-a.

Mišljenja sudionika tržišta razlikuju se kad je riječ o posljedicama trgovanja derivatima: neki smatraju da će to spustiti cijenu napušanih dionica, a drugi da će produbiti negativne spekulacije.

Neke od financijskih izvedenica kojima će se trgovati na tržištu bit će opcije i ročnice (futures) na valute, kamatne stope, burzovni indeks ili dionice. Opcije daju pravo kupcu, ali i obvezu za kupnju ili prodaju određene valute ili vrijednosnog papira po unaprijed utvrđenom tečaju odnosno cijeni. Najveći dio sudionika tržišta smatra da će se u početku trgovati ročnicama pa opcijama na tečaj, a zatim najlikvidnijim dionicama i burzovnim indeksom Crobexom.

Novi trgovinski sustav omogućit će i tzv. direct market access, odnosno izravnu vezu između korisnika internetskoga trgovanja i burze. Na taj način kupac bi sve mogao obavljati od kuće, jer bi nalog prošao kroz IT sustav brokerske kuće, automatski se upisao u knjigu naloga i proslijedio na tržište.

Osim novosti takve vrste, sigurno se očekuju i one koje će omogućiti povećanje tržišne kapitalizacije ili pak daljnje uvođenje reda na tržište pod nadzorom Hanfe i njegova čelnog čovjeka Ante Samodola.

Tako bi do sredine godine u prvotokaciju trebala biti uvrštena dionica T-HT-a. Takve su bar najave iz Vlade, iako sudionici tržišta misle da je ova godina prekratak rok da se uvrštenje obavi, odnosno da će HT biti zahtjevniji posao od Ine. Bez obzira na to, kad god se ta dionica bude našla na burzi, bit će zanimljiv ulagački potencijal za građane, ali i domaće fondove i ostale institucionalne ulagače. U jeku afere oko Sunčanog Hvara u Vladi su najavili uvrštenje te dionice u prvotokaciju burze, a najavili i nekoliko sekundarnih javnih ponuda.

Sudionici tržišta očekuju nova uvrštenja dionica u prvotokaciji burze, a ponajprije se nade polazu u one koje su aktivnije pristupile zaduživanju na tržištu kapitala i čiji su dužnički vrijednosni papiri već uvršteni u najvišu kotaciju.

A kako bi se društvima pokazala prednost uvrštenja na burzu, predstavnici burze najavili su predstavljanje tih prednosti potencijalnim tvrtkama koje bi mogle svoje dionice uvrstiti na burzu.

Od Hanfe se ne očekuje smirenje kad je riječ o nadziranju i strahu koje je ta agencija prenijela na sudionike tržišta, ponajprije brokere. I dok velik dio brokera hvali pojačani nadzor, istodobno smatra da ni u Hanfi ne postoji dobro organizirana i stručna ekipa ljudi koja pravodobno reagira i pravedno razmatra cijelu situaciju.

Od ovogodišnjih novosti u zakonodavstvu još jednu promjenu očekuju obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi. Naime, prema propisima EU država neće moći imati privilegirani status prema kojemu postoji obveza ulaganja u određenom postotku u njezine vrijednosne papire. Prema tvrdnjama sudionika tržišta to ne bi trebalo promijeniti naviku ulaganja mirovinaca, jer prinosi na vrijednosne papire naše države znatno su veći od onih zemalja EU. Uskoro će u pripremu i novi zakon o tržištu vrijednosnih papira, što je u vezi s poglavljem pregovora ‘Financijske usluge’, u kojemu valja odraditi opsežan posao definiranja pružanja broker-skih usluga i njihove kvalitete.