Na Drugoj konvenciji hrvatskih izvoznika predstavljena je dugoočekivana i najavljenova prva hrvatska izvozna strategija pod nazivom Hrvatska izvozna ofenziva (HIO). U izradi strategije u posljednjih je pola godine sudjelovalo stotinjak stručnjaka, a partner projekta Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva bila je u druga Hrvatski izvoznici uz članove projekta Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i Hrvatsku udrugu poslodavaca. Hrvatska je izvozna ofenziva u svojem prvom trogodišnjem razdoblju, do 2010., tako orijentirana na četiri cilja: povećanje broja izvoznika za 25 posto, promjenu strukture izvoza, stvaranje šest klastera za izvoz te povećanje konkurentnosti proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode. Ta je strategija, čiji tekst na 80 stranica donosi 29 mjera, prva strategija koja sadrži i operativni akcijski plan aktivnosti, nositelje, ciljeve i mjerenje rezultata.
Važnost hrvatskih izvoznika ogleda se i u ulaganju u znanje, pa su tako u prva tri kvartala prošle godine u nematerijalnu imovinu uložili 137,8 tisuća eura, a gospodarstvo 15,3 tisuća eura. Izvoznici se, naglasio je Grgić, ne kreditiraju kod dobavljača, nego kod banaka, a prosječna je plaća kod njih 10,7 posto veća od prosjeka.
Pri predstavljanju Hrvatske izvozne ofenzive ministar Branko Vukelić naglasio je da u posljednje tri godine ima određenih pomaka u izvozu, ali brzina kojom do njih dolazi nije zadovoljavajuća. No, usprkos svemu Vukelić je izjavio da je optimist i da vjeruje kako će Hrvatska dobiti bitku, ali ne u kratkom vremenu. Prije prihvaćanja strategije u njima i uklanjanjem zapreka za izvoz. Jedino će se tako ostvariti četiri zacrtana cilja – zaključio je Vukelić.
Karl-Heinz Dernscheg, član tima projekta Hrvatske izvozne ofenzive koji je na istom takvom projektu radio u Austriji, iznio je rezultate austrijske izvozne ofenzive, na čijem se modelu temelji i hrvatska. Uz pomoć izvozne ofenzive udvostručili smo izvoz. Prvi nam je cilj bilo povećanje udjela izvoza u BDP-u s 27 na 30 posto, a danas je 49 posto. Imamo 13,8 tisuća izvoznih tvrtki, a jedan posto povećanja udjela izvoza u BDP-u povećava broj radnih mjesta za sedam tisuća – rekao je Dernscheg i poručio hrvatskim izvoznicima.
Član Uprave Hrvatskih izvoznika Siniša Grgić održao je kratko predavanje o današnjem hrvatskom izvozu u kojem je naglasio da je u ukupnom broju poduzeća 6,9 posto apsolutnih izvoznika, odnosno onih koji u inozemstvu ostvare više od 50 posto prodaje. Hrvatski izvoznici najviše izvoze u Bosnu i Hercegovinu, zatim Sloveniju, Njemačku i Italiju, a gledano prema županijama, Dalmatinci najviše izvoze u Japan i Liberiju, Slavonci u Italiju, a Zagorci u Francusku.
Otvaramući raspravu, Vidošević je naglasio da je mudro što je usredotočenost upravo na područja na kojima se situacija može poboljšati i da će mjere istaknute u strategiji dati rezultate samo ako je okruženje dobro. Nema čarobnih riječi i poteza, a uspjeh ovisi o poticanju svih dijelova društva da razmišljaju o izvozu – rekao je Vidošević.
Emil Tedeschi naglasio je da je država najveći poduzetnik i da je ključno promijeniti način razmišljanja. Tko se bavi poduzetništvom, ne zna za podjelu na domaće i inozemno tržište, jer postoji samo jedno tržište. Kapitala ima kao pijeska u pustinji, ali nedostaju ljudi – rekao je Tedeschi i dodao da ne postoji loše tržište, a na svako je jednako teško ući. Ljubo Jurčić je u svom izlaganju naglasio da uvoz može biti 60 ili 70 posto BDP-a, ali da izvoz mora biti veći. Vanjski dug može se rješavati ili prodajom nacionalne imovine ili izvozom – rekao je Jurčić i naglasio da se izvozom složenijih proizvoda osigurava i veća dodana vrijednost. Upozorio je i da će Hrvatska uskoro premašiti vanjski dug od 30 milijardi kuna, što povećava njezinu ranjivost i slabi pregovaračke položaje.
