Prve rezultate ofenzive vidjet ćemo već ove godine

Hrvatska izvozna ofenziva je operativna strategija s vrlo konkretnim i mjerljivim ciljevima usmjerenim na povećanje izvoza i jačanje kompanija koje se bave izvozom i u financijskom i u brojčanom smislu. Sve su mjere usmjerenе na poduzetnika i on je u središtu jer sve institucije zajedno rade nastojeći stvoriti što bolje uvjete za izvoz. Ne može država ni bilo koja institucija raditi umjesto poduzetnika, ali mu mora stvarati dobro okruženje i uvjete te poticati svijest o važnosti izvoza. Uvjerem sam da će našu strategiju podržati izvoznici jer je u njezinu stvaranju sudjelovalo 80 ljudi koji se bave izvozom, bilo neposredno ili prateći je u različitim institucijama. Ne sumnjam da će se HIO realizirati i da će se prvi rezultati vidjeti već ove godine u povećanju broja izvoznika.

Tečajna politika nije bila predmet naše strategije, ona je prije svega namijenjena rješavanju svih administrativnih, tehničkih, organizacijskih i operativnih problema s kojima se susreću poduzetnici pri nastupanju na strana tržišta. Da, postojat će koordinirane aktivnosti svih institucija vezanih uz izvoz. I dosad je bilo potpora izvozu, HBOR je imao programe financiranja izvoza, ali nije bilo takve koordinirane aktivnosti. Jedan od strateških ciljeva u idućem tri godine jest povećati broj izvoznika za tri tisuće. Usmjereni smo i na one koji tek trebaju postati izvoznici, njihovu edukaciju, prednost pri dobivanju određenih potpora, pomoć u analizi tržišta, marketingu, dizajnu itd.

Izravno je predviđeno za financiranje projekta nešto više od 20 milijuna kuna za sâm HIO, a kroz druge poticajne projekte u sustavu MINGORP-a, poput Projekta poticanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, iznos se povećava do 30 milijuna kuna. Međutim, izvoznici su dostupni i drugi projekti poticaja unutar Vlade RH, poput projekta BICRO Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te neki programi drugih ministarstava, a ukupna se svota penje do 100 milijuna kuna poticaja.

S takvom organizacijom i suradnjom svih institucija (MINGORP-a, HGK-a, HOK-a, HUP-a, HIZ-a, HBOR-a) nastavljamo i u daljnjoj provedbi strategije. Predstavnici svih institucija sastajat će se svakog mjeseca, analizirati napredovanje procesa i pratiti provođenje svih mjera. U rujnu ćemo održati izvještajnu konvenciju izvoznika i vidjeti što se postiglo u provedbi HIO-a, što još treba učiniti, koji su trendovi, i tako svake godine barem u dva navrata jer je riječ o lako mjerljivim, a ne o apstraktnim mjerama.

Te mjere nisu proizvod teorije, nego su utvrđene na osnovi prakse poduzetnika, pa zato ne mogu biti loše osmišljene. Međutim, neke novine okolnosti mogle bi iziskivati korekciju mjera ili uvođenje nekih novih. U slučaju bilo kakvih problema, reagirat ćemo odmah. Poslužili smo se modelom austrijske eksplozivne ofenzive jer su oni postigli izvrsne rezultate u izvozu i najveći rast izvoza od svih zemalja u EU. Međutim, njihovo iskustvo ugrađili smo u svoje, hrvatske, specifične potrebe i mogućnosti. Svatko tko je u biznisu u Hrvatskoj, primijetio je u kojoj su mjeri Austrijanci prisutni i jaki na ovom tržištu, a to je rezultat rada ne samo njihovih gospodarstvenika nego i zemlje u cijelosti.

Sve su mjere jednako važne i vrijedne, a od četiri strateška cilja najvidljivije je osnivanje šest klastera. Riječ je o stvaranju klastera državnog inicijativom (top-down); i Vlade, a i svi partneri ocijenili su da je tih šest klastera vrlo važno osnovati radi njihova nastupa na inozemnim tržištima. Analizom koju je provodilo deset ekspertnih timova. Analizirali smo područja na kojima Hrvatska ima bogatstva, prednosti i potencijale. Problem hrvatskog izvoza prije svega su nedovoljni proizvodni kapaciteti i usitnjenost, a to se može lako vidjeti na primjeru vode. Javljuju nam se brojne male tvrtke koje proizvode vodu, ali u malim količinama. Iako znamo da voda potražnja za vodom, a mi je imamo u velikim količinama, ne možemo se pojaviti na nekom velikom tržištu, poput američkoga, s malim količinama i zato valja okupniti kapacitete. I drvna je industrija tipičan primjer. Želimo izvoziti jednaku masu drveta kao i sada, ali umjesto klada i daska stolce i ormare.

Za to je zadužena Hrvatska gospodarska komora i već je pokrenula inicijativu za osnivanje centra za dizajn koji će biti servis poduzetnicima u dizajniranju njihovih proizvoda za izvoz i za domaće tržište. U HIO-u smo predvidjeli i centar za izvrsnost koji će davati savjete, ali i sufinancirati certifikate važne za nastup na stranim tržištima jer se, primjerice, bez CE markice ne može nastupiti na europskim tržištima.

Industrijska politika je u radnoj varijanti ustanovljena. Sada nas očekuje rasprava i u ovom krugu državnih i partnerskih institucija. Vjerujem da ćemo u veljači utvrditi i kojačnu varijantu strategije industrijskog razvoja. U svojim elementima ta je radna varijanta bila osnova pri razradi izvozne ofenzive jer ne možete krenuti u izvoznu ofenzivu ako nemate, barem u strateškim smjerovima, jasnu strategiju razvoja industrije. Naš se izvoz smanji kad nam padne industrijska proizvodnja.

Naša strategija predviđa uspostavljanje posebnog ureda za izvoznu ofenzivu pri Ministarstvu, obrasci i protokol informacija s veleposlanstvima i savjetnicima za gospodarstvo te sa svim predstavništvima HGK-a i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Mislim da je svakako potreba kvalitetnija i pravodobna informacija o stranim tržištima i zato u svojoj strategiji jasno definiramo kanale komuniciranja, i to kako će se razmjenjivati i ažurirati informacije, jer dosad se često nije znalo koje tijelo raspolaže s kojim informacijama. To će od sada koordinirati Ured za HIO.

To su djelatnici Ministarstva koji su dosad bili raspoređeni na drugim poslovima, a sada će biti u sklopu Uprave za poticanje ulaganja i izvoza. Specijalno će se baviti samo izvozom i provođenjem naše strategije. Mnoge zemlje imaju agencije za takve poslove, a naš je konačni cilj osnovati agenciju neovisnu o bilo kojem ministarstvu jer je uloga ministarstva prije svega pripremati zakone i propise. Međutim, najprije želimo otvoriti takav ured i povezati cijeli sustav, a u budućnosti prerasti u snažnu agenciju koja će biti servis izvoznicima.

Naši su poduzetnici već prisutni na tržištu EU, a konkurencija na domaćem tržištu vrlo je jaka. Ulažak u EU doživljavamo kao šansu da naši poduzetnici dođu na tržište koje im je otvoreno bez ikakvih barijera i carina. Jasno, u tom trenutku poduzetnik mora biti spreman i konkurentan. Zato pri svom radu pažljivo pratimo iskustva svih zemalja koje su ušle u EU i nastojimo izbjeći teškoće s kojima su ne poneki suočili.