Home / Tvrtke i tržišta / Piše: Dušanka Figenwald

Piše: Dušanka Figenwald

Izmati dobar i jeftin proizvod u suvremenom svijetu više nije samo po sebi dovoljno za uspjeh. U složenom tkanju poslovnog uspjeha danas je posve izvjesno da je stvaranje ugleda jedan od nezaobilaznih čimbenika, jedno od onih nevidljivih sredstava koja vode prema vidljivim rezultatima i koristima tvrtke.

Praksa pokazuje da je upravo poslovni ugled nužan preduvjet uspostavljanja kvalitetne suradnje s partnerima i stjecanja povjerenja potrošača. Drugim riječima, poslovni ugled postaje standard na temelju kojega se procjenjuje recentna sposobnost tvrtke, ali i projekcija budućega poslovnog uspjeha. On je svojevrsna kombinacija uspješnog poslovanja, ali i jasne percepcije tvrtke u javnosti, njezina odnosa ne samo prema potrošaču nego i prema zaposlenima, dobavljačima, društvenoj zajednici. Šteta koju tvrtkama može prouzročiti gubitak ugleda mjeri se sasvim konkretno, u milijunima dolara, eura ili kuna, ali obrnuto, dakle ulaganje u ugled, teško je egzaktno izmjeriti. I na tom se području posljednjih godina provode mnoga istraživanja i o tome izdaju knjige, no jedna se tvrtka izdvojila svojim osebujnim pristupom tvrdeći da se i ugled može sasvim egzaktno graditi i mjeriti. Riječ je o Institutu za ugled (Reputation Institute), koji već deset godina intenzivno razvija svoju teoriju i primjenjuje ju u praksi, a ove je godine svojom metodom izmjerio ugled i dvadeset hrvatskih tvrtki te tri izdvojio kao najbolje – Podravku, Pliva i Vindiju.

Pionir i vodeća tvrtka u svijetu na području upravljanja korporativnim ugledom Institut za ugled, s glavnim sjedištem u New Yorku, počeo je raditi 1997., a osnovala su ga dva vodeća stručnjaka u području upravljanja ugledom Charles Foerbrun, profesor Menadžmenta na Poslovnoj školi Stern na Sveučilištu u New Yorku, i Cees Van Riel, profesor korporativnih komunikacija na Rotterdam School of Management.

Tijekom deset godina rada na proučavanju važnosti ugleda i vrijednosti koju dobivaju tvrtke ako ga stvaraju i održavaju, stvorili su najveću svjetsku mrežu praktičara i stručnjaka. Trenutačno su prisutni u akademskoj i savjetničkoj mreži u 23 svjetske zemlje, a služeći se RepTrakom, posebnom metodologijom koju su sami razvili, izmjerili su razinu ugleda više od 700 svjetskih tvrtki.

Institut za ugled razvija, sintetizira i dijeli informacije o ugledu održavajući konferencije i objavljujući publikacije. Njegovi seminar, konferencije, predavanja i studijske turneje temelj su znanja za tisuće stručnjaka i praktičara diljem svijeta što tvore složenu mrežu istraživača koji međusobno izmjenjuju znanja i iskustva te rađaju nove ideje na području stvaranja i održavanja ugleda tvrtki. Izniman je i njegov doprinos na izdavačkom planu, na objavljivanju istraživačkih projekata i publikacija o ugledu, a jedini redovito objavljuje glasilo posvećeno tom istraživačkom polju, tromjesečnik Corporate Reputation Review, koji stručna priznaje i cijeni, i brojne knjige.

Da bi se shvatilo što stvara ugled i kako tvrtke mogu pridobiti i utjecati na potporu dioničara i ulagača, Institut za ugled razvio je sofisticirane analitičke alate tvrdeći da se i nešto tako neuvatljivo poput ugleda može vrlo egzaktno izmjeriti te tako pomoći tvrtkama da osimše učinkovite i održive strategije i sustave za upravljanje njime.

Što, zapravo, čini ugled i kakva je korist od rada na ugledu tvrtke? Ljudi djeluju u skladu sa svojim osjećajima. Vjerojatnije je da će kupiti proizvode tvrtki kojima vjeruju, da će raditi u poduzećima koja poštiju i da će preporučiti kompanije koje im se sviđaju. Istraživanja Instituta za ugled pokazala su da na ugled utječu percepcija dioničara, slanje korporativnih poruka, medijska pokrivačnost i interni raspored snaga. Koherentne strategije ugleda stvaraju vrijednost i pomažu tvrtkama da daju bolje procjene, stečnu komparativnu prednost, smanje operativne troškove, odrede premium cijene (cijene iznad prosjeka koje zrake veću kvalitetu), izdrže padove poslovanja, povećaju povjerenje, potporu i ulaganja dioničara, dobiju i zadrže najbolje talente te osiguraju različitost i posebnost na tržištu.

Osnovne kompetencije Instituta za ugled uključuju nepristrasno davanje savjeta o ugledu i brendu, a usredotočuju se na to kakav odnos tvrtka ima prema vrijednosti i kako je gradi iz svojeg odnosa s ključnim dioničarima. Institut je razvio precizne statističke metode da bi identificirao atribute s najvećim jedinstvenim učinkom na svaku dimenziju ugleda, a riječ je o atributima iz kojih tvrtka može izvući najviše snage u izgradnji ugleda. Svi atributi klijenata statistički se uspoređuju s konkurentskima te se tako određuju područja slabosti i snage tvrtke.

Prema Institutu za ugled, reputacija je usklađenje identiteta (što tvrtka jest), komunikacije (što tvrtka govori) i akcije (što radi). Institut savjetuje kompanijama postizanje ravnoteže između svog brenda i ugleda tvrtke u nekoliko faza. Prije svega valja napraviti svojevrsnu evidenciju ugleda (mapiranje dioničara i ulagača, sastavljanje bodovnih popisa, percepcija dioničara, dijagnoza strateških pitanja, trenutačni profil ugleda, tvorci ugleda).

Nakon toga se izrađuje platforma ugleda, odnosno određuje se željeni položaj tvrtke (otkrivanje prostora koji se na tržištu mogu zauzeti, tehnike rješavanja, sastavljanje korporativne priče, što mogu biti šampioni, vodič za ugled). U trećoj fazi planira se stvaranje ugleda, odnosno traže se načini proaktivnog upravljanja ugledom (procjena stvarnosti, ključni utjecaji, osnovni razlozi akcije). Kad se plan počne ostvarivati, treba stalno pratiti podupiru ili trenutačne aktivnosti tvrtkini strategiju pozicioniranja (slanje poruka, bavljenje dioničarima, aktiviranje najboljih brendova). Naposljetku treba odgovoriti na pitanje je li organizacija sprema za održivo upravljanje ugledom jednom kada ga steke (angažiranje zaposlenika, stanci dioničara i ulagača, sustav upravljanja ugledom).