-
Koji su bili vaši glavni razlozi kupnje Webera Escala i što namjeravate s tvrtkom u budućnosti? – Prije svega, želimo se javnosti predstaviti kao novi vlasnik, odnosno pokazati da iza Webera stoji jak partner koji mu može pomoći u razvoju mreže poslovanja u Hrvatskoj i EU. Radit ćemo zajedno na tom procesu. Radili smo sa Slovacima i Mađarima, kupili smo šest tvrtki i samo u jednom slučaju zajednički rad nije uspio. Moramo prilagoditi i postojeću IT tehnologiju jeziku i hrvatskom okruženju. Weberu možemo otvoriti vrata potencijalnim partnerima i međunarodnim klijentima. Menadžment Webera je dosada mnogo toga napravio i vjerujemo da će on to dobro iskoristiti i u budućem razvoju tvrtke.
-
Kakva je općenito pozicija Austrijske pošte u Jugoslovenoj Europi? – Najprije smo kupili slovačku kompaniju SPS, za distribuciju paketa, ujedno kontraktora UPS-a. Nakon toga smo 2003. godine kupili Overseas u Hrvatskoj, a potrajao 2004. definirali smo novu poslovnu strategiju. Htjeli smo, s jedne strane, obraniti svoj core biznis u Austriji, koji se sastoji od poštanskih, financijskih i prodajnih usluga i distribucije a, s druge, stvarali smo strategiju širenja u regiji. Najprije smo tražili tvrtke iz susjedstva koje se bave sličnim poslovanjem, pa smo 2005. kupili mađarsku tvrtku Feibra, nacionalnog lidera u neadresiranoj pošti, pa slovački Kolos, a zatim i Weber Escal, koji se bavi istom djelatnošću.
-
Kako je teko proces privatizacije AP-a? – AP se, kao ekonomski fokusirana kompanija, počela razvijati potkraj 90-ih, kada smo bili u 100-postotnom vlasništvu Austrijskoga privatizacijskog fonda OIAG. Prvih godina naš je veliki zadatak bio kompletna reorganizacija tvrtke i implementacija novih proizvoda te gradnja šest centara za razvrstavanje pošte i sedam centara za pakete. Pojačali smo marketinške i prodajne aktivnosti prema uzoru na druge velike kompanije, i prije četiri godine započeli smo se širiti u regiji. Danas Austrijski privatizacijski fond ima udjel u vlasništvu AP-a od 51 posto, dok ostali dio pripada domaćim i stranim malim dioničarima i tvrtkama. Prije devet mjeseci imali smo prvu javnu emisiju dionica, imamo više od 30 tisuća privatnih austrijskih dioničara i nekoliko stotina institucionalnih investitora. Od lipnja je cijena dionice porasla više od 90 posto i danas iznosi 37 eura.
-
Jeste li upoznati sa situacijom u Hrvatskoj pošti i njezinu lutanju na domaćem i stranom tržištu? Kako je austrijska javnost reagirala na vašu privatizaciju? – Više-manje sam upoznat s time, ali nisam tu da savjetujem bilo koga. Mogu vam ispričati našu priču pa sami zaključite. Kad smo krenuli u reorganizaciju, naš tadašnji vlasnik nije bio siguran ima li menadžment snage provesti cijeli proces samostalno. U početku je bilo razmišljanja o prodaji AP-a Njemačkoj pošti, ali dobili smo vremena da se dokažemo kako možemo sami. Znate, vrlo nam je teško, kao Austrijancima, prodati se Nijemcima. Odlučili smo dionice Pošte pustiti u javnost kako bi svaki Austrijanac mogao sudjelovati u privatizaciji. Kad se cijela situacija zakuhavala, stizao mi je pregršt mejlova sa svih strana, uključujući prijetnje sindikata i najave štrajka. No, nakon godine dana pokazalo se da je to bila mudra odluka, i za tvrtku i za državu, koja danas dobro na nama zarađuje.
U Hrvatskoj možda ujedinimo usluge Overseasa i Webera Escala
Je li bilo većih otpuštanja radnika? – Svake godine Austrijskom poštom ‘procirkulira’ oko 1.600 zaposlenika. Svake godine ih 1.000 ode i novih 600 dode. Danas imamo 24 tisuće zaposlenika.
Na koje ste poslovanje najviše fokusirani? Koji sektor vam donosi najveću financijsku dobit? – Poštanske usluge, na kojima zarađujemo više od 1.3 milijarde eura na godinu, i ti su prihodi u godinu dana porasli dva posto. Logistika i dostava paketa donose nam 220 milijuna eura, prodaja raznih usluga 198 milijuna eura, a tu su ostale djelatnosti kao što je, na primjer, prodaja nekretnina, na kojoj smo dosad zaradili 3,7 milijuna eura.
U Hrvatskoj se poštanski uredi nalaze na najatraktivnijim lokacijama pojedinih građana i nekretnine imaju veliku vrijednost. Kakva je situacija u Austriji, je li vam u interesu riješiti se sličnih nekretnina? – Neke smo prodali, neke razvijamo pa ih možda i prodamo kasnije. Većina ureda u vlasništvu je Pošte, no mnoge prostore iznajmljujemo jer mnoge nekretnine više nisu važne u našem biznisu. Tako smo, na primjer, morali uložiti 450 milijuna eura u nove centre za razvrstavanje pošiljaka.
Na koje nove usluge ciljate? – Prije nekoliko tjedana kupili smo njemačko-austrijsku tvrtku Scan Point koja digitalizira pisane dokumente. To znači da sada možemo u sustavima velikih tvrtki sve pisane dokumente pretvarati u digitalni oblik i slati ih na direktna elektronske adrese. Težimo i spajanju usluga i nadamo se da ćemo iduće dvije godine početi i s vrlo profitabilnom uslugom ‘mail room’, prikupljanjem informacija za račune, tiskanje računa i njihovu distribuciju.
Kako danas izgleda moderna europska pošta? – Uloga i usluga pošte u svakoj su zemlji različite. U Nizozemskoj, na primjer, posao pošte obavljaju agencije, pa poštanskih ureda i nema. U Italiji Pošta upravlja svim javnim dokumentima, uključujući izradu putovnice. Potražnja za poštanskim uslugama različita je. U Austriji Pošta dostavlja novine na svaku kućnu adresu, a u Hrvatskoj svatko tko želi novine tradicionalno ih kupuje na kiosku.
Što mislite o partnerstvu s Hrvatskom poštom? Je ste li razgovarali s nekim iz HP-a o mogućoj suradnji? – Ne, nismo ni s kime službeno razgovarali.
Kako svojim partnerima opisujete hrvatsko tržište? – Opisujem ga kao tržište s velikim potencijalom rasta i mislim da možemo prenijeti neke od naših usluga u Hrvatsku. Možda i ujediniti usluge Overseasa i Webera Escala. U Austriji, na primjer, sortiramo u istom centru pakete i neadresirane letke. Ovisno o tržišnim okolnostima, tvrtke poput Webera Escala možemo preusmjeriti i na adresiranu poštu. U Austriji smo kupili tvrtku Feibra, u koju sada ulažemo u adresiranu poštu. Ne znam za koliko će se vremena u Hrvatskoj stvoriti tržišni uvjeti da bi privatna tvrtka mogla odigrati svoju ulogu i u segmentu adresiranih pošiljaka. Zakonska i ekonomska situacija to će pokazati, ali i sada znamo da je riječ o vrlo zanimljivom, rastućem tržištu na kojemu možemo zaraditi novac. Zasad smo u Hrvatskoj orijentirani na adresiranu i neadresiranu poštu te na dostavu paketa.
