I. Izdavanje dionica privatnom ponudom – uz odobrenje prospekta

Prošla je godina bila rekordna po broju emisija dionica, obveznica i komercijalnih zapisa domaćih tvrtki jer je prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ukupno izdano 79 novih vrijednosnih papira. Drugi je fascinantan podatak da je tržište uspjelo progotati sve nove vrijednosnice, pa su emisije uglavnom bile rasprodane u vrlo kratkom roku. Kad je 2. veljače 2006. za ulagače otvorena javna ponuda dionica Tvrnice šećera Viro, upisali su cjelokupno izdanje od 346.667 dionica vrijednih 126.533 milijuna kuna u 18 sekundi. Brzo su se prodavale i obveznice, i to ne samo velikih, uspješnih tvrtki nego i start-upova koji su se ulagačima učinili perspektivnima. To se posebno odnosilo na dinamični telekomunikacijski sektor, u kojem su Metronet i Optima telekom uspješno izdali svoje dužničke papire, velikim dijelom na temelju optimističnih očekivanja o razvoju cijele industrije.

Ukupno su izdane dionice vrijedne približno 2,6 milijardi kuna i obveznice vrijedne 2,7 milijardi kuna i 16 milijuna eura.

Pozitivne tržišne reakcije na korporativne vrijednosne papire gotovo su odagnale strah koji je od izlaska na burzu vladao među poduzećima koja su godinama preferirala bankovne kredite kao jedini ili glavni izvor financiranja svojih potreba. Zatim je nastupila faza financiranja samo velikih investicijskih zahvata, ali sa sazrijevanjem tržišta tvrtke kapital na tržištu prikupljaju za razne namjene. Najčešće su dvije: refinanciranje postojećih obveza (vrlo često nepovoljnih bankarskih kredita iz prošlosti) i ulaganje u razvoj. Zagrebačka je građevinska tvrtka Ingra u prospektu za emisiju 200 milijuna kuna vrijednih obveznica navela točnu strukturu potrošnje tog iznosa: 45 milijuna za financiranje kratkoročnih obveza, 120 milijuna za kapitalna ulaganja te 35 milijuna za obrtni kapital.

Neke tvrtke, međutim, već godinama koriste prednosti tržišta kapitala. Jedna od njih je i turistička tvrtka Jadranka iz Malog Lošinja, koja je izdala prve obveznice u Republici Hrvatskoj.

• Jadranka d.d. zastupljena je na tržištu kapitala od njegova početka u RH, i to izdanjem obveznica 1991. te programom izdavanja komercijalnih zapisa, koji je počeo 2002. Društvo se za izdavanje dužničkih vrijednosnih papira odlučilo zbog prednosti koje ono pruža u odnosu na bankarski kredit: trošak izdaja jednak je ili niži od kredita, postupak emisije vrijednosnog papira – objašnjava Damir Mlacović, voditelj Korporativnih financija.

Tvrtka je međuvremenu izdala devet tranši komercijalnih zapisa, a posljednja, deveta, uvrštena je u redovito tržište Zagrebačke burze 10. siječnja 2007. Vrijednost te posljednje tranše komercijalnih zapisa je 22 milijuna kuna, a rok dospijeća 28. rujna 2007. Sredstva prikupljena emisijom obveznica 1991., objašnjava Mlacović, upotrijebljena su za obnovu smještaja, a ona prikupljena izdavanjem komercijalnih zapisa upotrebljavaju se za potrebe operativnog poslovanja, tj. pokrivanje kratkoročnih potreba društva za novčanim sredstvima. Pokrovitelj izdavanja obveznica kao i svih dosadašnjih izdanja komercijalnih zapisa bila je Privredna banka Zagreb i u Jadranci su zadovoljni suradnjom i financijskim rezultatima izdavanja. Na pitanje što bi savjetovao tvrtkama koje se odluče na financiranje izdavanjem vrijednosnica na tržištu kapitala, Mlacović odgovara kako poduzećima koja razmatraju modele kratkoročnog financiranja savjetuje da u razmatranje svakako uključi i komercijalne zapise zbog povoljnih troškova izdavanja.

• Posebice ih preporučujemo tvrtkama koje povrat kratkoročnih bankarskih kredita ne mogu osigurati hipotekama na nekretnine – kaže voditelj Korporativnih financija Jadranke. Tvrtka planira izdavanje obveznica tijekom ljeta ili početkom jeseni 2007., za što su pripreme već počele.

Iako se o emisijama dionica i obveznica mnogo više piše, upravo se izdavanje komercijalnih zapisa ove godine značno oporavilo. Potkraj 2005. je u prometu bilo komercijalnih zapisa vrijednih manje od 100 milijuna kuna, ali do kolovoza se taj iznos povećao na gotovo 650 milijuna kuna. Trend će se vjerojatno nastaviti i ove godine.

Izdanje 250 milijuna kuna vrijednih obveznica Optima telekoma bilo je najveće izdanje obveznica u prvom danima 2007. godine. Najveći alternativni fiksni operater se tako priključio dugo listi perspektivnih tvrtki koje su se odlučile kapital potreban za razvoj skupiti na burzi. Na pitanja o iskustvima tijekom emisije obveznica odgovorili su Matija Martić, vlasnik Optima grupe i predsjednik Nadzornog odbora Optima telekoma.

• Iza nas je već poduzetnička faza razvoja, prolazimo fazu rasta i pripremamo se za fazu diferencijacije. To se zasigurno odražava i u našoj strategiji investiranja. Ideja je postojala otprije, ali je konačna odluka donesena u ljetu 2006. godine, znači više od pola godine prije samog izdanja obveznica.

• Nisam. Unutarnju logiku burze lako je svladati: prednost vam je ako ste postojani i transparentni, a takvi smo od početka. Zato je prelazak iz klasičnoga kreditnog zaduživanja u obveznice na tržištu kapitala bio samo pitanje vremena.

• Znali smo da tržište vrijednosnih papira olakšava najboljim poduzetnicima da dođu do kapitala. Za projekt koji smatramo najboljim u našoj branši htjeli smo i najbolju banku u Republici Hrvatskoj. Cijeli proces odrađen je u suradnji s aranžerom i moram istaknuti da smo zadovoljni tom suradnjom.

• Javno izdavanje obveznica bilo je samo šlag na torti. Pripremi cijelog kolača prethodila je naporna priprema: prikupljanje podataka, njihova analiza i na kraju sinteza inkorporirana u desetogodišnji poslovni plan. Zato mogu reći da je najnaporniji zadatak bio priprema kompletnih materijala.

• Interes investitora bio je izvrstan i iznad očekivanja mnogih. Sve je prodano u cijelosti, i to u samo četiri dana! Nismo se previše iznenađeni jer smo svjesni uzlaznog trenda na ljestvici zrelosti hrvatskog tržišta kapitala koji svjedoči o zrelosti poduzetnika, ali i investitora općenito.

• Naravno. Iako to od nas zahtijeva dodatne napore, s obzirom na to da desetke predstavnika institucionalnih investitora možete pridobiti samo čvrstim argumentima, toga se ne bojimo. Dapače, osim samopouzdanja koje smo stekli prvim izdanjem, nastavit ćemo se financirati na tržištu kapitala jer su svi jaki argumenti na našoj strani.