Industrija prerade životinjskih nusproizvoda

Poticaj razvoju dalo je i ubrzano prilagođavanje zahtjevima EU. Danas izvoz čini 30 posto prihoda. Izvoz tehničke masti za biodizel i bjelančevina za hranu kućnih ljubimaca taj će udjel još povećati.

Agroteinka, tvrtka za preradu životinjskih nusproizvoda, jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja će uskoro u potpunosti završiti prilagodbu standardima EU. Finale je investicija u gradnju uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda vrijedna 12,5 milijuna kuna. Važnost investicije tim je veća što je Uprava Agroteinke uspjela svladati sve prepreke do sredstava iz SAPARD-a, fonda Europske unije.

Najveći obradivač klaoničkog otpada u Hrvatskoj, osim pogona u Šesvetskom Kraljevcu, posjeduje i nedavno otvoreno sabiralište pokraj Benkovca, a u pripremi je i gradnja sabirališta pokraj Vukovara, također iz SAPARD-a. Kao što kaže Ivica Grlić Radman, predsjednik Uprave Agroteinke, koji je na toj poziciji 2002. naslijedio oca Antu Grlića, većinskog vlasnika a sada člana Nadzornog odbora, procedura za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije nije jednostavna.

• Osim što treba u potpunosti završiti projekt i dobiti uporabnu dozvolu da bi se isplatila sredstva iz SAPARD-a, tvrtka mora svojim financijskim pokazateljima dokazati da je u stanju u cijelosti sama isfinancirati projekt – kaže Grlić te dodaje da je i to pokazatelj dobrog poslovanja Agroteinke.

Tvrtka je prošlu godinu završila s ukupnim prihodima od 60 milijuna kuna, aktivom od 65 milijuna kuna te obvezama, dugoročnim i kratkoročnim, od 23 milijuna kuna. Dnevno uz pomoć dvadesetak kamiona Agroteinka prikupi oko 300 tona otpada, a opskrbljuje se iz nekoliko velikih klaonica.

• U Hrvatskoj postoji 260 klaonica i četiri sabirališta, ali radi geografske raspoređenosti otpad nije jednostavno prikupiti – objašnjava Grlić, ali usprkos tome tvrtka iz godine u godinu povećava količine preradenog otpada.

Tako je od 75 tisuća tona životinjskih nusproizvoda u Hrvatskoj u 2006. u Agroteinkini obradeno oko 65 tisuća tona, što je 25 posto više nego godinu prije. Ako su brojke točne, Agroteinka drži 86 posto hrvatskog tržišta prerade životinjskih nusproizvoda.

Tvrtka koja je nastala iz nekadašnjeg pogona Sljemena često se spominjala kada je bilo riječi o kravljem ludilu, a kad je 2001. uvedena zabrana korištenja mesno-koštanog brašna za prehranu stoke, Agroteinka se našla na važnoj prekretnici u razvoju, jer više nije mogla prodavati svoje preradevine na hrvatskom tržištu. Tada tvrtka nije imala iskustva u izvozu, a sada joj je udjel izvoza u ukupnim prihodima 30 posto. Razlog tome su, kaže Grlić, brojne investicije u tvrtku od 2002. godine.

• Intenzivno se ulaže, a investicije su bile usmjerene na usklađivanje s europskim regulativom iz 2002., odnosno s uredbom EU 1774. Tako smo preradu odvojili u dva pogona, od kojih je jedan za životinjske nusproizvode koje tretiramo kao rizičnije, a jedan za one manje rizične ili nerizične – objašnjava Grlić.

Drugim riječima, prerada je podijeljena na onu s javnom ulogom, kako bi se spriječilo širenje bolesti životinja, te na komercijalniji dio posla. U tom drugom pogonu preraduju se nerizični nusproizvodi kako bi se proizvod mogao iskorištiti, primjerice za hranu za kućne ljubimce. Za takvu podjelu pogona za preradu trebalo je otvoriti novi pogon vrijedan 28 milijuna kuna, što je i učinjeno sredinom prosinca prošle godine.

• Udio izvoza u ukupnim prihodima značajnije će se povećavati zbog investicija, ali neće toliko biti riječi o količinskom povećanju već o povećanju vrijednosti proizvoda. Kako su sada pogoni za preradu odvojeni, izvoz će krenuti prema zemljama Europske unije i Rusiji, u koje ćemo izvoziti tehničku mast koja služi kao komponenta za proizvodnju biodizela. Izvoz će biti usmjeren i na Kinu, u koju će se izvoziti protein koji se koristi u proizvodnji hrane za kućne ljubimce – kaže Grlić.

Izvoz je tvrtki i način za pokrivanje minusa zbog troškova prikupljanja otpada nastalih zbog toga što su cijene prikupljanja iste od 2002., iako je, primjerice gorivo poskupjelo. Upravo zbog toga radi se na planu gospodarenja otpadom, pa će s domaćim firmom Tehnix, kaže Grlić, Agroteinka napraviti mobilna i brzomontirajuća tipska sabirališta.

• Faktor vremena izražen je element u takvu načinu zbrinjavanja otpada, zbog čega je i najzahtjevniji način. U roku od 24 sata, maksimalno 48 sati otpad se mora preraditi, ali situa-čila konkurenciju iz EU. Kao što kaže Grlić, već sada osjećamo izloženost koja će ulaskom u EU biti još naglašenija, a isplativost dugoročnog ulaganja ovisit će o kapacitetima i njihovu povećanju.

Osim uz pomoć sredstava iz fondova, tvrtka investicije financira i uz pomoć kreditnih linija. Iako se nalazi na Varaždinskoj burzi, na slobođem se tržištu nije trgovalo od sredine 2000., a daljnjih planova u vezi s burzom nema.

No, u planu je povećanje broja zaposlenih sa sadašnjih 84 na otprilike stotinu koji su podijeljeni u sektore, i to Transport, Proizvodnja, Tehničko održavanje i Sektor zaštite okoliša, koji sve više dobiva na važnosti zbog programa u kojima Agroproteinika sudjeluje te je sada sektor zadažen za nadzor proizvodnje. Uz Ivicu Grlića kao predsjednika Uprave poslovanje nadzire i njegov otac Ante te predsjednik Nadzornog odbora Branko Ivković, u čijem je vlasništvu 20-ak posto dionica. Ostatak dionica (15-ak posto) u rukama je malih dioničara, a kao što kaže Grlić, među njima su i neki umirovljeni zaposlenici.

U ovoj godini u planu je dovršenje projekta iz SAPARD-a, tako da bi uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda trebao biti pušten u funkciju do kraja godine. Na taj način, kaže Grlić, Agroproteinika će sva pitanja u vezi s usklađivanjem s EU riješiti i nekoliko godina prije ulaska dok su, primjerice, isti pogoni u Sloveniji norme ispunili nakon ulaska u EU. To bi moglo pridonijeti i umirivanju lokalnog stanovništva koje se bunilo zbog neugodnih mirisa iz pogona. No, Grlić smatra da je problem riješen.

• Lokacija pogona je u odnosu na iste takve u Europi jedna od najudaljenijih od stambenih naselja i iako smo do 2003. bili odgovorni za dio neugodnih mirisa, nakon toga smo uložili 100 tisuća eura u filter za pročišćavanje zraka. I novi pogon ima biofilter kakav imaju samo Zagrebačke otpadne vode – zaključuje Grlić te otklanja insinuacije o preseljenju tvornice.