Ivanić plast je prvi put izgubio tržište raspadom Jugoslavije, a drugi put bankrotom najvećega distributera 2005., ali se i od toga uspio oporaviti i danas izvozi 78 posto proizvodnje.
Nestanak kupca koji je osiguravao plasman više od 80 posto proizvodnje, boksačkim rječnikom, obično je ravan konck-downu. Da je ipak moguće ‘izvući se iz konopaca’, pokazuje primjer Ivanića plast, specijaliziranog za proizvodnju zahodskih dasaka koja je potkraj 2005. bila na rubu propasti, a danas se može pohvaliti izvozom 78 posto svojih proizvoda. Unatoč problemima u kojima se našla, poslovnu 2006. godinu završila je s jednakom dobiti kao i 2005.
U nezavidnoj situaciji tvrtka se, priča direktor i vlasnik Ivanića plast Vitomir Klasić, našla zbog bankrota njemačke kompanije Asem, koja je od 1997. godine kupovala i na europsko tržište plasirala većinu njihove proizvodnje zahodskih dasaka.
Raspadom Jugoslavije Ivanić plast je početkom 90-ih izgubio najvećeg kupca, JNA, te golemo tržište Balkana na koje je dotad bio orijentiran. Tvrtku je iz stečaja spasio Asem, tada najveći distributer wc-sjedišta u Europi. No, suradnja s njemačkom kompanijom ubrzo se pretvorila u ovisnost jer je Asem ujedno bio vlasnik svih kalupa za izradu zahodskih daski, najveći kupac i izlaz Ivanića plast na europsko tržište. Ovisnost o jednom kupcu pokazala se lošom nekoliko godina kasnije, kad se Asem našao u financijskim problemima – njegove narudžbe prema nama su se smanjile, a dugovi gomilali – opisao je Klasić kako je njegova tvrtka drugi put napravila ostala bez tržišta. Zbog toga su, kaže, bili prisiljeni potražiti nove kupce.
Iako je bilo iznimno teško, uspjeli smo pronaći nova tržišta i nove kupce, a većinu dugova koje je Asem imao prema nama namlili smo kompenzacijama – kupili smo kalupe za wc-daske. U Njemačkoj smo od Asema naslijedili i jednog velikog kupca a i danas je ta zemlja naše najveće izvozno tržište. Osim toga, izvozimo i u Izrael, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te u još šest zemalja, a u planu nam je širenje na Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju – objasnio je Klasić i dodao da najveći potencijal vidi u ruskom tržištu na koje se već dvije godine pokušava probiti.