Nadzorni odbor ne smije biti samo mjesto lake zarede. Od članova nadzornog odbora očekuje se da se ponašaju prema pravilima struke i u slučaju skandala, pronevjere ili afere trebaju dokazati kako su sve učinili da se to izbjegne ili, pak, da nisu mogli saznati za neke propuste ili pregovore ispod stola.
Afera Brodosplit zbog pronevjere četiri milijuna eura uskoro dobiva sudski epilog, ali i otvara niz pitanja vezanih uz odgovornosti kompanijskih glavešina, posebice raznolikog sastava Nadzornog odbora kompanije. Koliko su zaštićeni manjinski dioničari? Tko regulira odnose članova nadzornog odbora i uprave? Koliko dugo će novinske stupce puniti skandali i kad će napokon nastupiti praksa dobrog korporativnog upravljanja?
- U dioničkom društvu ovlasti imaju tijela, a ne članovi društva – rekao je akademik Jakša Barbić, redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i jedan od autora nedavno izdane knjige Nadzorni odbori – Vodič kroz sustav korporativnog upravljanja, koji je tijekom svoje karijere sjedio u brojnim nadzornim odborima. Zadaća članova nadzornog odbora je imenovanje i opoziv članova uprave, zastupanje društva u odnosu prema članovima uprave i nadziranje poslova društva. Budući da se od članova nadzornog odbora ne može očekivati, a niti to Zakon propisuje, da direktoare prate u stopu, provjeravaju svaku ispostavljenu fakturu ili propituju poslovne poteze, moguće je da im nešto promakne, što nažalost nije rijetkost na domaćem tržištu.
Kao što navodi Barbić, članovi uprave su profesionalci odgovorni za rad društva, dok članovima nadzornog odbora povjereni posao nije profesionalan, ali bi morali biti dovoljno stručni da obavljaju ono što im je povjereno. Točnije, ako pravnik sjedi u nadzornom odboru tvrtke koja proizvodi cement, on ne mora znati ništa o tehnologiji, sirovinama i kupcima. Istraživanja pokazuju da u odnosu na članove uprave, koji su mahom visokoobrazovani, članovi nadzornih odbora u Hrvatskoj ponekad imaju niži stupanj obrazovanja, a nisu rijetki i slučajevi u kojima članovi odbora svoju funkciju olako shvaćaju, jednostavno kao dodatni priljev sredstava na račune.
Kao što tvrdi Barbić, nužna im je dodatna edukacija kako bi znali postavljati pitanja vezana uz poslovanje ili u tančine poznavali zakon i sankcije koje su im zaprijeđene ako učine neki propust za koji su ispunjene pretpostavke za njihovu odgovornost. Od članova nadzornog odbora očekuje se da se ponašaju prema pravilima struke i u slučaju skandala, pronevjere ili afere trebaju dokazati kako su sve učinili da se to izbjegne ili, pak, da nisu mogli saznati za neke propuste ili pregovore ispod stola.
-
Zakon propisuje da se nadzorni odbori sastaju prema potrebi najmanje četiri puta na godinu. U nekim tvrtkama nadzorni odbor ima svoje odbore i komisije za praćenje nekih područja djelovanja društva ili zadužuju jednog člana da redovito, u tijeku cijelog radnog vremena, prati što se u društvu događa i o tome izvještava nadzorni odbor – kaže Barbić. U namjeri da se bolje zaštite interesne skupine u društvu i u vezi s njima olakšava i primjena zakonskih rješenja, kodificira se najbolja praksa primjene zakona izražena u načelima za vođenje dioničkog društva.
-
To se čini izradom kodeksa korporativnog upravljanja koji ta-
Hrvatska poslovna scena ima više od 10 tisuća pojedinaca aktivnih u jednom ili više nadzornih odbora kompanija. S obzirom na to da istraživanja pokazuju kako funkcija članova nadzornog odbora češće ovisi o njihovoj povezanosti s društvom a manje o profesionalnosti, potreba za edukacijom članova pokazala se više nego očitom. Tako je prošlog tjedna pokrenut program edukacije članova nadzornog odbora, čiji su inicijatori dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Darko Tipurić i strukovna udruga menadžera CROMA. Inicijativa u duhu poboljšanja prakse korporativnog upravljanja i prof. dr. Jakši Barbiću čini se dobrom idejom.
