Kada biste danas proveli anketu među umirovljenicima, većina odgovora na pitanje kako bi željeli provesti ostatak života sigurno bi glasio – dostojanstveno. To je, očito, ono što u današnjim uvjetima najvećem broju velike armije umirovljenika jednostavno nedostaje. Tim riječima je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika mr. Vladimir Jordan pokušao objasniti početak aktivnosti ove stranke, osnovane 1996., ‘s ciljem da objedini i organizira umirovljenike na njihovo aktivno uključivanje u sve oblike političkog i drugog djelovanja’.
-
Mi jesmo osnovani s ciljem da štitimo interese umirovljenika koji su godinama u našem društvu obespravljeni i poniženi. U tom smo smislu interesna stranka. No, naši su interesi daleko širi: kao svojevrsni korektiv društva, nastojimo izboriti novu paradigmu: kroz konkretno rezultate osigurati bolji materijalni život sadašnjih i budućih generacija umirovljenika, ali i svih drugih građana. Svjesni smo da se to može postići samo ubrzanim i osmišljenim gospodarskim razvojem. Stoga u prvi plan svih aktivnosti stavljamo upravo pitanja razvoja, zaposlenosti i izvoza, kao jedinih realnih pretpostavki za postizanje naših ciljeva.
-
Prije svega, pomanjkanje vizije i strategije da nekakvu viziju ostvarimo. Tu bih zatim svrstao i totalnu neorganiziranost društva koje ne koristi ni svoje resurse ali niti sinergijske potencijale. Zanemaruje pritom podatke o stagnaciji izvoza, nagli i gotovo nezadrživi rast.
-
Udio prerađivačke industrije u bruto društvenom proizvodu opao je u desetak posljednjih godina Hrvatske za gotovo 20 posto i danas jedva dostiže 15 do 16 posto. Usluge (koje bi trebale apsorbirati najveći dio novih uposlenika) se pak mogu razvijati samo (ili pretežno) u funkciji proizvodnje. Gdje onda uopće zaposli tisuće i tisuće mladih koji rješenje svoje besperspektivnosti nažalost traže u drogi, ulici, sve češće pribjegavajući i kriminalnim radnjama – sve do razbojstava? Tisuće i tisuće socijalnih slučajeva među mladima posljedica su upravo njihove nezaposlenosti i pomanjkanja bilo kakvih izgleda u tom pogledu.
Hrvatska stoga mora postaviti tri ključna cilja u svojoj gospodarskoj politici. To su otvaranje novih radnih mjesta, jačanje izvoza i stvaranje uvjeta za nova ulaganja, sa snažnim naglaskom na proizvodna ulaganja. Jedino se rješavanjem tih pitanja može nazrijeti i neka drugačija, povoljnija konstelacija odnosa na socijalnom planu. To se podjednako odnosi na mlade generacije, koje tek traže mogućnosti aktivnoga uključivanja u radne procese. No, to je i pitanje sigurnosti za ljude ‘treće dobi’ da će mirnije i sretnije dočekati sutan života.
-
Izlazak u javnost s iznosom duga prema umirovljenicima i s konzistentnim prijedlogom povrata bio je velik iskorak. Jasno je da mnogi nisu zadovoljni rješenjem, jer smatraju da su ponovno oštećeni. Oni razumniji, međutim, svjesni su materijalnog položaja države i njenih stvarnih financijskih mogućnosti i prijedlog o povratu doživljavaju kao istinski, vrlo hrabar i veoma pošten iskorak sadašnje Vlade u rješavanju tog pitanja. Nadajmo se da će usprkos ponovnom odgađanju – Vlada pronaći i konkretno i realno rješenje za korekciju novih mirovina.
-
Podizanje razine prosjeka mirovina u odnosu na prosjek plaća ostaje i dalje trajnim ciljem HSU-a. Smatramo da je, među ostalim, i novi model usklađivanja mirovina pripomogao daljnjoj eroziji mirovina. Imamo obećanja premijera da će se to stanje ozbiljno analizirati i promijeniti. Sada se zalažemo za rješavanje problema novih umirovljenika. Već time bi se prosjek povećao. Toga su svjesni i u Vladi i vjerujem da neće dopustiti da se ozbiljno narušeni odnosi šire i izazivaju daljnje nezadovoljstvo velikoga broja umirovljenika.
