-
Možete li prokomentirati gledanost u protekloj godini? – RTL Televizija je 2006. zauzela vodeći položaj prema udjelu u gledanosti za ciljnu skupinu od 18 do 49 godina, kako u udarnom terminu, tako i u cjelodnevnom emitiranju. Protekla je godina bila to uspješnija uzme li se u obzir i snažnija konkurencija.
-
Što znači to da ste imali snažniju konkurenciju? – Osim redovitih projekta HTV-a i Nove TV prošle nam je godine veliki izazov bilo i Svjetsko nogometno prvenstvo, koje je prenosio HTV.
-
U čemu je onda tajna povećanja gledanosti? – Razlog je na kraju vrlo jednostavan. Mi stvaramo marke i gledatelj točno zna što može očekivati od RTL Televizije. Tajna je u kombiniranju lokalne produkcije i licenciranog programa te u tome da u svakom programu nastojimo isporučiti najbolju kvalitetu. Primjerice, Bibin svijet okuplja iznadprosječan tim, od producenta, scenarista do redatelja, što je čini najgledanijom domaćom humorističnom serijom. Sve najkvalitetnije američke serije s vodećih američkih TV mreža u Hrvatskoj se emitiraju na RTL programu. Osim toga, druga sezona CSI Miami postigla je 10 posto veći udjel u gledanosti nego kad se isti serijal emitirao na javnoj televiziji. Razlog je u tome što gledatelji poistovjećuju jake programske brendove s RTL Televizijom. Postavljanje trendova je stoga bitan element naše strategije.
-
Planirate li ciljati neku drugu ciljnu skupinu svojom programskom shemom u ovoj godini? – Diljem svijeta komercijalne televizije najčešće ciljaju na populaciju od 18 do 49 godina, jer upravo na te potrošače ciljaju i oglašivači. Međutim, moram naglasiti da mi, kad je o tome riječ, nismo isključivi. Upravo suprotno, nastojimo se pozicionirati kao televizija za cijelu obitelj. Naš program namijenjen je i mladima od 18 godina, kao i starijima od 49, što se vidi u rezultatima gledanosti dječjeg, informativnog i dokumentarnog programa.
-
U kojoj se mjeri razlikujete od njemačkoga tržišta? – S RTL Grupom u svakom trenutku možemo podijeliti znanje i iskustvo, dok je naš fokus lokalno tržište. Hrvatska smo kompanija i 99 je posto zaposlenih domaći kadar. Ja sam tek jedna od iznimaka. S njemačkim se RTL-om možemo uspoređivati kad je riječ o poslovnoj filozofiji i imidžu koji gradimo.
-
Možete li izdvojiti jedan projekt na koji ste jako ponosni? – Teško je izdvojiti jedan projekt s obzirom na to da od svakoga nastojimo napraviti najkvalitetniji. Primjerice, na RTL Televiziji ne mogu se često vidjeti prijenosi televizijskih utakmica. No, onda kad ih prenosimo, radimo to bolje od konkurencije. Big Brother je sva kako jedan od projekata na koji smo iznimno ponosni, isto kao i na uspješnu seriju Zakon braće, čiju ćemo drugu sezonu uskoro emitirati. Ponosni smo i na informativni program, posebice rezultate koje smo postigli do sada. Jedan od najboljih primjera je dvoboj predsjedničkih kandidata koji smo emitirali 2005.
-
Kakvi su vam planovi za 2007. godinu? – Nastavit ćemo uspješne programe koje smo počeli prošle godine, kao što su Fear Factor ili Bibin svijet, te dodati nove, ponajviše lokalne produkcije. Primjerice, donosimo novi šou Roberta Knjaza, koji počinje u ožujku, zatim Policjsku patrolu, koju producira Mediaring i Drugi plan, te Toplistu nadrealista, a uskoro će se početi emitirati i igrana serija Urota. Prikazivat ćemo i Ugly Betty, jedan od najuspješnijih licencnih programi.
Gledatelji znaju što mogu očekivati od RTL-a
U posljednje vrijeme svjedoci smo akvizicija poznatih televizijskih lica, poput odlaska Hloverke s HTV-a na Novu TV. Mogu li se i od RTL Televizije očekivati slični koraci? – Kao što programom stvaramo trendove, isto činimo i s voditeljima. Nismo zagovornici transfera iz jedne televizijske kuće u drugu. Doduše, kad pogledam čime su rezultirali ti prelasci, čini mi se da nam je i najpametnije držati se dosadašnje poslovne strategije.
Uz dobre rezultate koje ostvarujemo, iznenadjuje to da kao prvi na domaćem tržištu jedva uspijevamo ostvariti operativnu dobit. To znači da sve ostale komercijalne televizije posluju s gubitkom. Postavlja se pitanje je li razlog tome premalo tržište ili loša zakonska regulativa.
Nemam ništa protiv toga dvojnog sustava. Međutim, najpravednije bi rješenje bilo kad bi se javna televizija ponašala u skladu sa zakonskim odredbama i nudila programski sadržaj te ostvarivala prihode od televizijske preplate. Udjel u oglašivačkom kolaču koji drži HTV mnogo je veći negoli u ijednoj europskoj zemlji. RTL Televizija ne želi nikome ništa oduzeti, ali smatramo da tržišni regulator mora znati želi li jak i raznolik program, uravnoteženo tržište, dobru javnu i komercijalne televizije ili, pak, otežati život komercijalnim televizijama, koje će teško preživjeti trenutačnu situaciju. Siguran sam da će se s vremenom, s približavanjem Europskoj uniji, situacija postupno mijenjati. Pitanje je samo kada će tržište biti tako uravnoteženo. Nadam se da će do tada komercijalne televizije moći preživjeti.
Zakonodavac igra najvažniju ulogu. Naime, ulazak ili približavanje Europskoj uniji donosi određene smjernice. Kako su tržišta različita, zemlje članice Europske unije same određuju svoja pravila, naravno unutar europskoga zakonodavstva. Naš je prijedlog, utečenjen na primjerima iz zemalja EU, da prvi kanal HRT-a emitira program bez reklama, dok bi drugi kanal mogao emitirati šest minuta reklama po satu.
Digitalizacija je svakako jedan od izazova koji nas očekuju. U sljedećih nekoliko godina televizijsko će se tržište digitalizirati i gledatelji će moći birati između 32 nacionalna programa. Izazov će biti regulirati uvjete prema kojima bi veći broj programa bio gospodarski održiv. Važno je da se komercijalne televizije tretira ravnopravno u odnosu na javnu. Primjerice, ako HTV u svojoj digitalnoj ponudi nudi četiri programa, tada se može očekivati da bi i mi trebali imati tu istu mogućnost. RTL Televizija prati višekanalnu strategiju.
Ne, ali učim. I to dvaput na tjedan.
Jako. Posebno mi se sviđa strast s kojom ljudi obavljaju svoj posao. Njihova predanost uistinu je iznimna. Ljudi s kojima radim tek su neki od razloga zbog kojih sam poželio i ostati u Hrvatskoj.
