Poslovni dnevnik prerastao je u najveći europski poslovni dnevnik i čak je ispred posvuda slavljenog Financial Timesa.
S nakladom od 380.000 primjeraka privredni dnevnik Il Sole 24 Ore na trećem mjestu u Italiji. Neue Zürcher Zeitung, ugledni poslovni švicarski list, pokušao je stručno analizirati zbog čega je taj dnevnik svojevrsni nkladnički fenomen koji gotovo nema premca u svijetu.
Ta uspješnica traži svoj pandan – ne samo u Italiji. Il Sole 24 Ore prerastao je, i čak pretekao Financial Times, u najveći europski poslovni list. Nastao prije 40 godina spajanjem dvaju privrednih naslova, danas je prema nakladi na trećem mjestu u Italiji – iza dnevnih listova Corriere della Sera i La Repubblica.
I u Njemačkoj je tijekom buma nove ekonomije nastalo više gospodarskih i burzovnih listova, ali u Italiji su samo jedne novine, upravo Il Sole 24 Ore, uspjele profitirati od pojačanog zanimanja za privrednu tematiku. Taj list u Italiji slovi kao politički najmanje ovisan. Koliko je to ipak relativno, vidljivo je u tome industrijsko udruženje Confindustria njegov vlasnik. Ta je ocjena čvrsta u usporedbi s konkurentsima listovima i televizijskim kućama, koji se ponašaju (kao što je opisao znameniti talijanski TV-novinar Enrico Mentana) birežimski. To znači da gotovo svi mediji staju uz određene stranke – bilo da je riječ o desnoj koaliciji pod Berlusconijem ili lijevom savezu, koji predvodi Prodi. Il Sole 24 Ore, međutim, neprekidno između političkih tabora, čvrsto je na smjeru tržišnoga gospodarstva, neopterećen lijevim tendencijama, ali i distanciran prema Berlusconijevu populističkom krilu. Vlasnici lista nastoje u uređivačkoj politici ne ići pod ruku s Vladinim smjerom, lijevim ili desnim, nego zadržavaju samostalnost.