Naš je cilj da u svom segmentu ostanemo broj jedan

Riječ je o najdinamičnijem tržištu u regiji, a posljednje statistike dokazuju da je u segmentu tiskanih medija naše tržište u vrhu u europskim razmjerima. Jednako tako, zbog iznenađujuće brzog povećanja korisnika koji ulaže u internet širokopojasnim prijelazom, s utemeljenim optimizmom daljnje ekspanzije medijske ponude gledam i na segment onlinea. Riječ, u 2007. očekujem nastavak rasta u medijskoj industriji. Na čemu temeljim taj optimizam? Prije svega na tome da je nedavnom raspodjelom digitalnih frekvencija Hrvatskoj pripalo pravo na 32, što će u segmentu elektroničkih medija omogućiti daljnji rast ponude sadržaja i oglasačkih kanala. U segmentu tiskanih medija očekujem daljnju diverzifikaciju i segmentaciju proizvoda za pojedine tržišne niske, koju je Styria pokrenula u 2005., a ostali se priključili u drugom tromjesečju 2006. To je rezultiralo ukupnim rastom tržišta napose dnevnih novina, ali i magazina. Izdavači su tijekom 2005. i 2006. ozbiljno investirali u se-

Naša strategija utemeljena je na mnogo širem razumijevanju pojma izdavaštva. Stoga smo utemeljili novu tvrtku kćer Digital VL. Naime, Večernji list d.d. tvrtka je čije je temeljno poslovanje izdavanje tiskanih medija, a u Digital smo smjestili sve što nije tiskani medij. Angazirali smo jak upravljački tim. Ove ćemo godine znatno investirati u taj segment. Razvijamo izdavačku kuću koja će komunicirati kroz sve raspoložive kanale, neovisno o terminalnoj opremi na kojoj se informacijama pristupa. Dopustite da ovdje citiram Horsta Pirker, predsjednika uprave Styrije i predsjednika IFRA-e, svjetske udruge novinskih izdavača, koji je nedavno u povodu sastanka predsjedništva IFRA-e u Dubrovniku rekao: ‘Postojat će središnje redakcijsko, multimedijalno mjesto iz kojega će se sve vrste informacija distribuirati na sve platforme… Tu nestaje glavna slabost novina – postaju novine svake sekunde, sata, dana, one su uvijek uz vas bez obzira na to gdje se nalazite.’

To je naša strategija. Već prvi, doista minimalni, pomaci u Digitalu doveli su nas do, recimo, samo u dijelu koji se odnosi na web, više od 100.000 jedinstvenih posjetitelja na dan. Uvjerit ćemo oglašivače kako je nužno da na ispravan način valoriziraju i tu brojku. Smiješno je dakod nas, sa snažnim prodorom širokopojasnog pristupa, samo 0,3 posto marketinškog proračuna odlazi na internetsko oglašavanje.

Lani je razdioba bila: 67,7 posto TV, 16,7 posto dnevne tiskovine. To je malo povećanje od oko 2,4 posto u korist dnevnih listova u odnosu na 2005., što je određeno ohrabrenje, ali još je zabrinjavajuće velik udjel televizije. Osim Hrvatske, samo je šest zemalja u Europi s udjelom TV-a većim od 60 posto (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Srbija, Slovačka). U razvijenijim medijskim društvima, s vrlo jasno profiliranom pozicijom javne televizije te uređenom politikom cijena, ti su udjeli znatno manji. Iako je teško u nekoliko rečenica objasniti što je razlog, vjerojatno neću pogriješiti ako kažem da je riječ o utjecaju najmanje triju čimbenika: nerealno niske cijene TV oglašavanja – bagatelizacija TV vremena, nejasne pozicije javne televizije i njezine pretjerane komercijalizacije. Vrlo vjerojatno dio razloga leži i u inerciji predlaganja medijskih planova, izrade medijskog miksa, gdje se na temelju u najmanju ruku upitnih metoda mjerenja klijentima jamči isplativost nekritičkim davanjem prednosti televiziji. Svakako je dio krivnje i na izdavačima dnevnih novina, koji nisu strukturirano i organizirano pristupali agencijama i oglašivačima kako bi argumentirali isplativost i veći povrat na uloženu kunu većim udjelom oglašavanja u dnevnim novinama. Oglašivačima moramo ponuditi nove alate koji će im omogućiti što točniji prikaz povrata marketinške investicije kroz svaki medijski kanal. Velik je dio posla i u doradama regulative koja uređuje elektroničke medije.

I u 2006., kao i svih ovih gotovo pola stoljeća iza nas, Večernji je list bio najprodavanija novina na ukupnom tržištu dnevnih tiskova. Nastojat ćemo to ponoviti i 2007. No, ipak smo realisti. Teško je vjerovati da ćemo se na ovako razigranom tržištu moći nositi s upola jeftinijim proizvodima. Ti proizvodi jednostavno imaju, recimo, tri kune ‘promotivne’ prednosti. Nemamo takav promotivni proračun. Naš proizvod mora ostati lider u svom segmentu. Danas imamo vrlo razgrano tržište dnevnih tiskovina: imamo proizvode gornjeg segmenta (šest kuna), proizvode koji otvaraju nove prostore čitateljskog tržišta (tri kune) te sasvim novi proizvod – besplatne dnevne novine. Nastojat ćemo održati poziciju broj jedan na ukupnom tržištu, ali naš je cilj da u svom segmentu ostanemo broj jedan. Utakmica se preselila u niše. Često uspoređujem tržište dnevnih tiskovina s tržištem automobila, na kojem imate nižu, srednju i visoku klasu. Kriteriji mjerenja tržišnog uspjeha u segmentu visoke klase za nijansu su drukčiji od donjih klasa – gotovo je isto tako i na tržištu dnevnih tiskovina. No, potpuno je isto, u obje industrije, načelo prema kojem se niže klase sustavnim povećavanjem količine dodatne opreme po istoj cijeni približavaju višima. To one iznad tjera na neprestano modificiranje i podizanje kakvoće proizvoda i ponude u vlastitom segmentu. Tjera ih na inovacije. U poslovnom smislu 2006. smo proglasili godinom konsolidacije i ona je više nego uspješno provedena. Iako smo kao društvo dobro poslovali, još ima dosta posla oko temeljnog proizvoda.