Nekoliko velikih vlasnika i mnogo malih igrača u prodaji novina

Mali obiteljski trgovci s jednim kioskom sve su češće manje profitabilni i odustaju od djelatnosti. S druge strane, rastu novi lanci poput Roberta i Smokinga, koji su sve veća prijetnja tradicionalnim liderima.

Adris Grupa suvlasnik je Tiska i Duhana Rijeka, Europapress holding značajan je dioničar Tiska, a Tisak i Slobodna Dalmacija koju je kupio EPH suvlasnici su u jednakoj omjerima Slobodne Dalmacije Trgovine (doduše i SD i Tisak tvrde da su vlasnici 100 posto udjela u tvrtki SD Trgovina te u vezi s time vode sudski spor). Pridodaju li se tom popisu vlasničkih udjela u tri od četiri najveća lanca kiosaka i podaci koji govore da je Večernji list suvlasnik Tiska te da u drugom nacionalnom distributeru tiskovina u Hrvatskoj Distri Pressu ima 25 posto udjela, jednako kao i Adris i EPH, postaje jasno da hrvatsko tržište maloprodaje na kioskima i tržište distribucije tiskovina kontrolira vrlo mali broj tvrtki.

Takva konstelacija snaga ne upućuje na žestoku borbu između konkurenta, ali igrači na tržištu maloprodaje na kioskima tvrde da između njih postoji veliko rivalstvo. Osim toga, navode, sva tri navedena lanca kioska, Tisak, Slobodna Dalmacija Trgovina i Duhan Rijeka, zajedno drže manje od polovine tog tržišta, točnije oko 44 posto.

Prema podacima ACNielsen, u Hrvatskoj ima 3.297 kioska, a s obzirom na to da je ukupan broj Tiskovih kioska 1.100, proizlazi da na tom polju imamo nešto više od 30 posto udjela – objasnio je Ivo Lovrić, direktor Tiska.

Upravo činjenica da na tržištu još postoji pričlan broj malih igrača, otvara velike mogućnosti za širenje putem akvizicija, a tim putem krenuo je i prije godinu i pol Tisak kupivši osječki Kiosk promet s 45 kioska u vlasništvu Stipana Mioka. No, ove godine ne planira kupovati nove lance, već se namjerava širiti organskim putem.

Trenutačno nismo ni u kakvim pregovorima što se tiče akvizicije drugih lanaca. Naš je interes da se širimo, ali češće ‘napadamo’ slobodna prodajna mjesta, odnosno lokacije – kazao je Lovrić dodavši da su prošle godine maloprodajnu mrežu proširili s 26 novih kioska, a ove godine planiraju otvoriti još 30, s tim da će fokus biti na kioskima unutar trgovačkih centara. U prvih devet mjeseci 2006., nastavljala Lovrić, Tisak je u maloprodaji zabilježio rast od tri posto, a tom su povećanju u najvećoj mjeri pridonijeli obnova i opremanje prodajnih mjesta kao i širenje maloprodajne mreže Tiska organskim rastom. Istim tempom Tiskova maloprodaja rasla je i godinu prije. Mali rast posljedica je ozbiljnog pada prodaže knjiga i CD-ova na kioskima. Dok su prihodi od prodaje dnevnih novina u Tisku lani rasli oko dva posto, a revijalnih izdanja šest posto, prodaja knjiga i CD-ova pala je čak 38 posto. Mnogo bolje rezultate u tom segmentu ostvario je Duhan Rijeka povećavši prihod od maloprodaje osam posto, s 133,1 na 143,7 milijuna kuna. Posljedica je to velikog investicijskog ciklusa i promjena koje je 2005. godine u riječkoj kompaniji inicirao njezin većinski vlasnik Adris u skladu s ukupnim restrukturiranjem u Grupi. Tada je, naime, na čelo tvrtke postavljen novi direktor Nikola Rovis, a u 2006. ulaganje od šest milijuna kuna rezultiralo je promjenom vizualnog identiteta, kupnjom 15 dostavnih vozila, obnovom 30 starih i otvaranjem 13 novih prodajnih mjesta. Tim se potezima Duhan Rijeka na ljestvici najvećih lanaca kioska popeo na četvrto mjesto, odmaknuvši se tako od svoga najvećega konkurenta Glasa Istre koji posluje na istom teritoriju – području Istre i Kvarnera.

Prema riječima Nikole Rovisa, Duhan Rijeka i u 2007. godini planira nastaviti s ulaganjima u maloprodajnu mrežu, modernizaciju tvrtke putem programa edukacije zaposlenika kao i uvođenje najmodernije opreme na prodajnim lokacijama kako bi održao vodeću poziciju u regiji i nastavio trend prošlogodišnjeg rasta.

Iako veća od Duhana Rijeke, Slobodna Dalmacija Trgovina prošle je godine manje ulagala u razvoj maloprodajne mreže. Ona je povećana tek na 12 kioska, tako da SD Trgovina trenutačno broji 225 kioska u zimskoj, odnosno 240 u ljetnoj sezoni. Kad je riječ o mreži kioska, navodi direktor Branko Armanda, Hrvatska je prilično dobro pokrivena i zato je teško pronaći dovoljno frekventna mjesta kako bi se postigla minimalna profitabilnost kioska od 40 tisuća kuna.

Prosječna kupnja na kiosku iznosi 16-ak kuna, što znači da svaki dan to prodajno mjesto mora posjetiti minimalno 93 kupaca kako bi ono poslovalo s nulom – obrazložio je Armanda dodavši da su njihovi kiosci pretežno koncentrirani u Dalmaciji i da im na tom području nitko ne može ugroziti dominantnu poziciju. Početna im je točka za daljnje širenje Zagreb. S obzirom na to da cijela Slobodna Dalmacija ima određenih financijskih teškoća i da je očekuje restrukturniranje, pozicija broj dva SD Trgovine, mogla bi biti ugrožena na razini Hrvatske, i to od trenutačnog broja tri na ovom tržištu Duhan Zagreb. Tu je tvrtku prije nekoliko godina kupila švicarska kompanija Theo Frey, koja se u matičnoj zemlji ne bavi prodajom novina i cigareta, već medicinske opreme, a Duhan Zagreb je, objasnio je direktor Neven Bjegović, kupio smatrajući to dobrom investicijom.

Prema njegovim riječima, trenutačni prioritet Duhana je obnova starih kioska, odnosno njihova zamjena novima. Riječ je o velikoj investiciji u koju smo krenuli prije dvije godine i nadamo se da ćemo proces obnove završiti u iduće dvije godine. Sada imamo 201 prodajno mjesto, a s obzirom na to da djelujemo u pet županija, namjeravamo povećati svoju prisutnost i u drugim dijelovima Hrvatske, osobito u Dalmaciji, gdje u usporedbi s drugim lancima dosta loše stojimo. Problem je što nema mnogo slobodnih profitabilnih lokacija, a teškoće nam predstavljaju i to što za razliku od nekih drugih djelatnosti, primjerice ljekarništva, ne postoje nikakve odredbe koje ograničavaju otvaranje kioska na svakom koraku.

Također, ne postoje odredbe u kakvim bi se maloprodajnim objektima smjeli prodavati duhanski proizvodi i novine, ali vjerujem da će se približavanjem Europskoj uniji i to regulirati – kazao je Bjegović. Iako se u Hrvatskoj posljednjih godina zbog malih početnih ulaganja pojavio veliki broj poduzetnika koji imaju tek jedan kiosk (novi kiosk stoji oko 60 tisuća kuna) najveći igrači smatraju da će se situacija u tom pogledu s vremenom promijeniti i da će doći do okupljanja. To potkrepljuju podatkom da sve više ulagača odustaje od tog posla jer ne mogu s jednim kioskom opstati na tržištu.

Kontinuirani pad rabata koji dobavljači odobravaju trgovcima, potreba za sve većim obrtajem, kontinuirani rast troškova (lokacije, radna snaga, potreba za marketinškom aktivnošću, oglašavanje…), povećana konkurencija zbog pojave većeg broja velikih trgovačkih lanaca samo su neki problemi s kojima se susreću igrači na tom tržištu. Rezultat tog trenda jest da mali obiteljski trgovci u tom sektoru sve češće gube profitabilnost i odustaju od djelatnosti ili je zamjenjuju novom – kazao je Rovis i dodao kako smatra da će manji igrači na tržištu sve teže samostalno držati korak, pa će povezivanje i savezništvo biti logičan rezultat takva stanja.

No, neki do jučer nepoznati poduzetnici posljednjih su godina nekoliko puta povećali broj kioska kojima raspolažu i postali su ozbiljna prijetnja tradicionalnim liderima u tom segmentu. Riječ je ponajprije o tvrtkama Smoking i Roberto, u vlasništvu Stipe Tabaka i Nevena Perice, koje raspolažu sa 70, odnosno 80 maloprodajnih objekata i planiraju dalje graditi mrežu širom Hrvatske. Osim propadanja malih i akvizicija od strane velikih, promjene u tržišnim udjelima u tom segmentu mogao bi donijeti i ulazak Agrokora u vlasničku strukturu Tiska. Prema najavama iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja to bi se trebalo dogoditi u ožujku ove godine. Naime, Agencija će tada odlučiti može li Agrokor stati na mjesto EPH u vlasničkoj strukturi Tiska.