Prema GfK-ovu istraživanju, potkraj prošle godine polovina kućanstava u Hrvatskoj imala je osobno računalo, od kojih je 80 posto bilo priključeno na internet.
Potraj 2006. nešto je manje od 50 posto stanovništva (dob 15+) u Hrvatskoj imalo osigurani pristup internetu, ali tek su njih oko 36 posto doista korisnici – najmanje jedanput na mjesec koristili su se tom mogućnošću.
U uporabi interneta prednjače stanovnici Istre s Primorjem (52 posto), Zagreba s okolicom (49 posto) i Dalmacije (47 posto); korisnici su gotovo podjednako muškog i ženskog spola.
Naravno, najviše je mladih između 15 i 24 godine (73 posto), zatim od 26 do 34 godine (62 posto).
Uspoređno s visinom osobnih prihoda i stupnjem obrazovanja povećava se i uporaba interneta (70-ak posto visokoobrazovanih i s visokim prihodima kućanstva ujedno su korisnici).
Prema svakodnevnoj uporabi interneta prednjače: Zagreb s okolicom (54 posto), stanovnici gradova s više od 100.000 stanovnika (56 posto), muškarci (47 posto), dobna skupina od 25 do 34 godine (44 posto), visokoobrazovani (53 posto).
Internetom se nekoliko puta na tjedan češće koriste stanovnici manjih naselja, žene i najmlađa skupina, mladi od 15 do 24 godine.
Među internetskim aktivnostima posebno se ističe elektronička pošta, koju upotrebljava 75 posto korisnika. U tome prednjači Zagreb s okolicom, muškarci, dobna skupina od 25 do 34 godine te visoko obrazovani.
Potraj prošle godine ukupno je 50-ak posto hrvatskih kućanstava imalo osobno računalo, ali tek ih je 80-ak posto i priključeno na internet. Tu je već potencijal koji pruža nove mogućnosti širenja. Sljedeći su važan element cijene za uporabu interneta, koje bi trebale biti povoljnije. I, konačno, nedostaje poticaj šire društvene zajednice da se odrasle građane masovnije uključi u svladavanje potrebnih znanja u tom području…
