Nakon višegodišnjega vrlo dinamičnog rasta hrvatskoga turističkog prometa od 20 posto u odnosu na druge europske zemlje, Hrvatska je prošle godine zabilježila upola sporiji rast od Europe i ostatka svijeta. Je li to alarmantan podatak koji bi trebao uzdrmati optimiste koji tvrde da je Hrvatska među najpoželjnijim svjetskim destinacijama? Jedno je sigurno – tek sada se počinje ukazivati pravo stanje stvari i isplivavati svi nedostaci zbog kojih se još ne možemo svrstati uz bok konkurentskim destinacijama na Mediteranu. S obzirom na nedostatak izvanpansionskih sadržaja i količinu kvalitetnog smještaja, prošle se godine pokazalo da vremenska prognoza može ‘slomiti’ predviđanja turističke prognoze, a ako još uzmemo u obzir političke odnose sa susjednim zemljama, teško je predvidjeti kakva nas sezone čeka ove godine.
- Nijedna turistička zemlja danas ne može očekivati kontinuirani i stabilni rast sa svih tržišta. No, sigurno je da će i 2007. donijeti pozitivne rezultate na svjetskom i na domaćem turističkom tržištu. Koliko god stoji činjenica da imamo sporiji rast turističkih dolazaka od Europe i svijeta, za Hrvatsku je to mnogo, s obzirom na to da raspolaže s jedva 100 tisuća hotelskih kreveta – smatra bivša pomoćnica u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, današnja glavna tajnica Udruge nezavisnih putničkih agencija Gordana Borojević.
Dodaje da Hrvatska uvijek može računati na svoja tradicionalna tržišta poput Njemačke, Slovenije, Italije i Austrije, čiji je broj gostiju dostigao predratne godine te da nikad neće dramatično padati, eventualno će malo oscilirati. Usporavanje rasta turističkog prometa ona vidi kao signal da se počela smanjivati popularnost i usporavati interes za Hrvatsku, odnosno da sve više dolaze do izražaja još brojni nedostaci naše turističke ponude te da Hrvatska polako počinje posustajati u sve snažnijoj konkurenciji na međunarodnom turističkom tržištu.
Pad prometa s tradicionalnih tržišta, Njemačke, Italije i Češke, nadoknadio je porast dolazaka Poljaka, Slovaka, Japanaca i Amerikanaca, ali to su tržišta uglavnom vezana uz zračni prijevoz te su kao takva podložna oscilacijama i u njih treba još mnogo ulagati da bi se dugoročno mogli valorizirati njihovi potencijali.
Ipak, glavna opasnost za hrvatski turizam je žestoka konkurencija koja se bori znatno ‘jačim’ sredstvima od prirodnih ljepota i kulturne baštine, a to su niže cijene i mnogo veći broj luksuznih smještaja i resorta. Konkurencija na Mediteranu veća je nego ikad, vode se borbe kvalitetom i svake godine netko nekome preuzme goste koji kruže Sredozemljem, ovisno o situacijama u Egiptu, Turskoj i Španjolskoj, koje se suočavaju s terorizmom. Mediteranske destinacije u sjevernoj Africi i Turskoj sagradile su ekskluzivne resorte i hotele, koje nude po izrazito niskim cijenama.
- Hrvatska ove godine neće mnogo povećati svoj smještajni kapacitet, što je osnovni ograničavajući činitelj povećanja prometa, a s druge strane, treba očekivati da će druge turističke, posebice nama direktno konkurentske mediteranske zemlje, u želji da privuku što veći broj turista, u ovoj godini ići ne samo znatno agresivnijom promocijom nego će, kao i prethodnih godina, koristiti i druge tržišne instrumente, posebice borbu cijenama. S druge strane, s nekih velikih emitivnih tržišta stižu signali da je dio hrvatske ponude postao nekonkurentan (pitanje odnosa ‘vrijednosti za novac’), što je si-
Agencijski gost mnogo je vrijedniji od individualnog i to je važno kako za vlasnike apartmana, tako i za hotelijere. Svi koji su se orijentirali isključivo na individualne goste, opekli su se. Kao najbolji ih primjer istaknuo prošlogodišnji debakl sa slovenskom Kranjskom Gorom, koja je za 30 posto smanjila broj ležajeva za hrvatske goste nadajući se da će privući individualne goste s drugih tržišta. Plan im je propao i u siječnju su im hoteli bili poluprazni – ističe Pukšar. Dodao je da se trend visokih cijena na Jadranu nastavlja i ove godine, posebice u Dubrovniku, u kojem su cijene zimskih aranžmana identične prošlogodišnjim.
