Trendovi

Dvije su teme dominantne u raspravama o medijima u Hrvatskoj otkako je 1990. počela era višestranjača. Prva su medijske slobode i njihova dosegnuta razina, a druga vlasništvo nad medijima. Pitanje vlasništva nad medijima otvoreno je praktično urušavanjem socijalizma. Do tada su mediji bili u društvenom vlasništvu, koje je ubrzo nakon uspostavljanja višestranjača ukinuto i kao ustavna kategorija. Definiranje vlasništva u posljednjih petnaestak godina zbivalo na dva načina: privatizacijom medija u državnom vlasništvu ili pokretanjem novih privatnih inicijativa. U oba slučaja pokazuje se da nije jednostavno saznati tko je zapravo vlasnik medija, a prije sedam godina jedna od medijski najatraktivnijih tema bilo je pitanje vlasništva nad Večernjim listom i načina njegove privatizacije potkraj devedesetih godina. Tiskani mediji su danas u privatnom vlasništvu. Iznimka je tek dnevni list Vjesnik (ne računajući Narodne novine, koje imaju savremenu specifičnu ulogu).

Kad je riječ o privatizaciji tiskanih medija, posebnu pozornost, osim već spomenutog Večernjeg lista, zaslužuje slučaj Slobodne Dalmacije. Ta je novinska kuća isprva privatizirana prema zakonu koji je prihvaćen u doba Ante Markovića, dakle potkraj osamdesetih godina. Pod političkim pritiskom devedesetih je godina prošloga stoljeća Slobodna Dalmacija de facto izručena Miroslavu Kutli i njegovom poslovno-medijskom konglomeratu u sklopu kojega je i ta tvrtka uništena. Nakon toga, Slobodna Dalmacija ponovno je podržavljena, da bi prije dvije godine bila prodana najvećem nakladniku tiskanih medija u Hrvatskoj, Europapress holdingu.

Iako su zaposlenici isprva bili zadovoljni takvim raspletom, posljednjih mjeseci sve je veće njihovo nezadovoljstvo zbog neizvjesne budućnosti tvrtke i upitnog poštovanja kupoprodajnog ugovora.

Večernji list također je privatiziran potkraj devedesetih, a zbog sumnjive privatizacije 2000. godine osnovano je i saborsko povjerenstvo koje je trebalo utvrditi kako je ta privatizacija provedena i tko su vlasnici tada najtiražnijeg dnevnom lista u državi. Povjerenstvo je utvrdilo da su vlasnici (barem nominalni) Auto kuća Zubak i Montmontaža Njemačka. Afera, koja je bila ne samo privatizacijska nego i politička, naštetila je ponajprije Večernjem listu, koji je potkraj 2000. novog vlasnika dobio u austrijskoj medijskoj kući Styrji Medien AG-u. Kupivši Večernji list, austrijska je tvrtka kupila i tiskaru i udio u tvrtki Tisak, najvećem distributere novina i cigareta u Hrvatskoj. Prije dvije godine novi je vlasnik pokrenuo novi dnevni list – 24sata – a objavljuje i besplatni tjednik Metropol.

Za priču o vlasništvu i medijima u Hrvatskoj iznimno je zanimljivo rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja od 9. svibnja 2006. godine kojim je dopušteno spajanje navedene Styrije s tvrtkama Sanoma Magazines International i Grüner + Jahr International Publishing Holding GmbH, čime je stvorena veoma utjecajna medijska grupacija.

Sanoma Magazines osnovan je u Hrvatskoj početkom 2002. kao zajednički posao Sanoma Magazinesa sa sjedištem u Nizozemskoj i Iskon Interneta d.d., da bi Sanoma od 2003. imala 95 do 100 posto vlasništva. Sanoma je u Hrvatskoj pokrenula više tjednika i mjesečnika, a najglasovitije njihovo izdanje jest hrvatsko izdanje National Geographic. Osim njega, izdavali su i Klik, Story, Elle, Elle Decor, Stars i Vivu. Treća strana u spajanju, Grüner + Jahr, izdaje više od 260 časopisa u 20 država, a povezano je društvo s Bertelsmannom AG-om, koji je pak na hrvatskom Katoličke crkve, što pak znači da je Crkva od 2000. iznimno važan nakladnik u Hrvatskoj. Ona je to bila i prije, ali ponajprije tiskajući crkveni tisak, a najvažnije izdanje jest Glas koncila.

Zahvaljujući toj činjenici, mogu se relativizirati u posljednje vrijeme učestali iskazi kardinala Josipa Bozanića i drugih crkvenih velikodostojnika o lošem ili pogubnom utjecaju tiska na društvo. Iako Zagrebačka nadbiskupija nije vlasnik Styrije, ipak šte ušao 1996. godine, on i njegov način poslovanja od početka su bili predmet javnog interesa i u Hrvatskoj. WAZ je postavši 75-postotni vlasnik bugarske tvrtke 168 sati dampilao cijene, čime je praktično uništilo konkurenciju. WAZ i danas opituju da ima monopol na bugarskom tržištu, čime može izravno utjecati na politički život zemlje. U hrvatskom se slučaju, međutim, u izdanjima EPH objavljuje široku gamu novinskih izdanja i časopisa. Osim dnevnih listova (Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti), objavljuje i informativno-politički tjednik Globus, ženske revije, specijalizirane revije (za zdravlje, automobile…), kao i licencne mjesečnike Playboy i Cosmopolitan.

EPH je početkom ove godine napokon postao nakladnik koji ima i najveći temeljni kapital. Naime, prema podacima dostupnim na internetskim stranicama Registra trgovačkih suda, temeljni kapital EPH iznosi nešto manje od 120 milijuna kuna. Večernji list svoj je temeljni kapital potkraj prošle godine smanjio sa 140 na 98 milijuna kuna. Vjesnik, usprkos financijskim i nakladnim problemima, iskazuje temeljni kapital u vrijednosti od 106 milijuna kuna.

Od većih nakladnika svakako treba spomenuti i NCL Media Grupu vlasnika Ive Pukanića. Najpoznatije izdanje NCL Media Grupe je tjednik Nacional, od svojedobnog RTV priloga napravljen je zaseban tjednik Extra, a upravo je ta medija kuća pionir besplatnog tiska u Hrvatskoj. NCL Media Grupa prva je počela objavljivati besplatne novine nazvane News, isprva u Zagrebu, kasnije i u drugim većim gradovima, a prema izjavama predsjednika Uprave tvrtke Pukanića riječ je o veoma profitabilnom poslovnom pothvatu. Od relevantnijih nakladnika svakako treba navesti Novi list d.d. u Rijeci, čiji je istoimeni dnevni list najvažniji proizvod. To je jedini dnevni list u Hrvatskoj u kojem većinu imaju zaposlenici ili bivši zaposlenici. Naime, 51 posto Novog lista u vlasništvu je Riječkog lista. U sklopu Riječkog lista pojedinačno je najveći dio ničar Zdenko Mance, predsjednik NO-a Novog lista, koji ima 75 posto vlasništva, dok ostalih 25 posto ima 48 djelatnika Novog lista. Vlasničku strukturu Novog lista zatvaraju mali dio ničari s 19 posto i američki fond MDLF, koji ima 30 posto dionica.

Inače, tim je višestrukim spajanjem, zacrtanim u četiri faze, predviđeno da se u posljednjoj fazi Sanoma Magazinesu pripoji Burda Zagreb d.o.o. Ta je tvrtka u Hrvatskoj objavljivala sedam magazina, među kojima su Joy i Men’s Health.

Austrijska Styrja je u vlasništvu je riječ o tvrtki koju vlasnički kontrolira Crkva, a vlasnik je, prema pretpostavci, osim profita stalo i do uređivačkog usmjerenja.

Svojedobno je veliku medijsku prašinu podigao ulazak nje- mačkoga medijskoga koncerna WAZ-a na hrvatsko tržište. Naime, vlasnik najvećega domaćeg nakladnika Europapress holdinga Ninoslav Pavić prodao je 50-postotni udio u svojoj kompaniji WAZ-u. Zbog poslovne politike koju je WAZ primijenio u Bugarskoj, na čije je tržište ropapress holdinga ne osjeća pretjerano utjecaj stranog vlasnika. Cijene izdanja nisu dampilane, a pojava Metro expressa, prvoga besplatnoga dnevnoj listu koji objavljuje EPH, posljedica je globalnih tokova u izdavaštvu. Stoviše, kad je riječ o dampilanju cijena, prvu bi se moglo prozvati Styriju, koja je pokretanjem 24sata proizvela dnevni list ‘u pola cijene’, jer umjesto uobičajenih šest stoji tri kune. EPH najavljuje svoj odgovor u obliku tabloida koji bi se trebao zvati Direkt i koji će stajati 2,90 kuna.