Home / Financije / Deset prognoza: Koliko će narasti vanjski dug do kraja godine?

Deset prognoza: Koliko će narasti vanjski dug do kraja godine?

Za 300 milijuna eura porastao je vanjski dug u siječnju, na 29,3 milijardi eura, a taj trend pokazuje da bi do kraja godine u odnosu na kraj prošle godine vanjski dug mogao porasti približno 3,5 milijardi eura. Takve su i prognoze većine analitičara koje smo anketalirali. Prema prirodi posla najoptimističnije moraju biti državne institucije, pa tako HNB i Vlada ne očekuju rast veći od 2,2, odnosno 1,6 milijarde eura. HNB vjeruje u učinkovitost mjera prema poslovnim bankama, a Vlada daljnju uspješnu fiskalnu konsolidaciju. No, rekorder optimizma je analitičar Damir Novotny, koji očekuje rast vanjskoga duga od svega milijardu eura zato što smatra da će ove godine napokon svi shvatiti da i Hrvatska ima dovoljno novca za financiranje rasta koji treba samo pravilno alocirati.

Analitičari banaka predviđaju rast vanjskoga duga od približno tri milijarde eura, osim Hrvatske Stojica iz Hypo Alpe-Adria banke, koji prognozira najveći rast, od 3,9 milijardi eura. Slične su i prognoze Gorana Šaravanje iz CAIB-a, kao i Ljube Jurčića i Žarka Primorca, koji smatraju da rast neće biti ispod tri do četiri milijarde eura, jer će, kao što tvrdi Primorac, Hrvatska i nadalje imati veliku potrošnju, a razliku između proizvodnje i potrošnje trebat će izravnoti.

Rast vanjskoga duga u siječnju upućuje i na to da je HNB-ova mjera o oporezivanju plasmana banaka većem od 12 posto na godinu bila od male koristi. Naime, i u HNB-u priznaju da ta mjera ima nedostataka ali uvjereni su da će se do kraja godine njezina učinkovitost pokazati. Nedostatak je u tome što su i ove godine glavni generatori vanjskoga duga poduzeća koja se sve češće izravno zadužuju izvan granica. Prošle je godine, primjerice, godišnji rast vanjskoga duga poduzeća iznosio 28 posto, a banaka 13,2 posto. Takav bi se trend zaduživanja poduzeća ove godine mogao samo pojačati, smatra većina analitičara.

Poslovne su banke bile najveći pokretač rasta duga. Nakon što ih je u tome ograničio HNB, banke su tražile druge kanale plasmana, poput leasinga, dok su nakon ozbiljnijeg pomoćivanja mjera usporile rast, ali su ga ubrzala poduzeća koja se izravno zadužuju u inozemstvu. Dug države na stranim tržištima smatra se, ali jedino zato što je država prebacila zaduživanje na domaće tržište. A to je opet natjeralo banke da se zadužuju izvan zemlje, kako bi financirale državu. To je i jedan od razloga zašto vanjski dug ne može biti manji, kaže glavni ekonomist RBA Hrvoje Dolenec te dodaje i ostale razloge.

  • Investicijski je ciklus jak i prisiljava poduzeća na zaduživanje u inozemstvu. Nadalje, banke nisu zaustavile kreditnu aktivnost, a koja usporedno nije pronađena odgovarajućim rastom domaće štednje u bankama. To stvara potrebu zaduživanja banaka u inozemstvu ili obavljanja dokapitalizacije, koji je sve češći oblik u posljednje vrijeme.

Najvažniji korak u smanjenju vanjskog duga mora biti fiskalna konsolidacija, slaže se većina analitičara. Ali treba imati na umu da je ova godina izborna.

  • Potkraj mandata država će zasigurno htjeti platiti sve zaostatke, ali bez rezanja prava – kaže CAIB-ov analitičar Goran Šaravanja.

Pomoćnik ministra financija za makroekonomsku analizu Zdravko Marić opravdava državu time da je ona jedini sektor koji je u posljednje dvije i pol godine smanjio vanjski dug, za 900-tinjak milijuna eura, a njezin je udjel u dugu smanjen s 34 na 23 posto. U konačnici izgleda da upravo tek HNB uz nekoliko analitičara zabrinjava rast duga. Rizik, naime, nikad ne treba isključiti, kaže viceguverner HNB-a Relja Martić.

  • Većim udjelom vanjskoga duga u BDP-u povećava se izloženost mogućim vanjskim šokovima. Primjerice, ako porastu kamatne stope na stranom tržištu, poskupio bi i domaći dug koji treba vratiti. Ili onaj koji može utjecati na povećanje cijene inozemnog kapitala ili pak povlačenje kapitala iz zemlje – tvrdi Martić.

Hrvatsku može spaziti samo rast gospodarstva.

  • Zato je i posljednji trenutak da se nešto poduzme, a vanjski dug i izvoz trebali bi biti prioriteti sljedeće vlade – kaže Primorac.

Rast kredita posljednjih godina utječe i na ubrzani rast deficita na tekućem računu platne bilance, jer potražnja generira uvoz. Osim na potrošnju, posljednjih godina na rast deficitu utječu i veće investicije. Investicije su prihvatljive, ali država bi trebala osigurati razvoj privatnog sektora tako da smanji svoj deficit – kaže Zabin analitičar Žarko Miljenović.

  • U tom smislu država bi trebala smanjivati svoj udjel u gospodarstvu – kaže analitičar HAAB-a Hrvoje Stojić.

Taj deficit više ne može spasiti ni turizam ni dohodak, jer će se profit povlačiti iz zemlje, nego robna razmjena.

  • Zato vanjski dug sam po sebi nije problem bude li izvoz rastao brže od uvoza, kaže profesor Ljubo Jurčić – što dovodi do zaključka da je jedino rješenje za domaće gospodarstvo njegov ubrzani rast.