Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odlučila je tri mjeseca ne naplaćivati naknade iz pravilnika koji je donijela početkom 2007. Njime je uz već postojeće administrativne pristojbe i naknade uvela naknade u obliku postotka od prometa ili prihoda sudionika financijskog tržišta. Tako bi, primjerice, svaka burza trebala plaćati 0,0025 tisućini ukupne tržišne kapitalizacije svih vrijednosnih papira, što za Zagrebačku burzu iznosi oko 630 tisuća kuna na godinu. Neslužbeno su razlog tromjesečne stanke u naplati upravo neočekivano visoki prihodi od novouvedenih naknada. Stoga nije čudno da se predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol javno hvali da mu neće trebati novac iz proračuna.
Na povezivanje Agrokora i Delte slovenski će Mercator odgovoriti novim strateškim povezivanjima s lokalnim partnerima na svim tržištima na kojima je prisutan. Na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Ljubljani osobito su istaknuti pregovori Mercatora s nekoliko trgovačkih lanaca u BiH. Što se Hrvatske tiče, čini se da u ovoj godini neće biti novih akvizicija. Naime, Mercator-H je lani ostvario prihod od 261 milijuna eura, što je rast od 37,8 posto u odnosu na godinu prije. Direktor Mercatora-H Alan Kričković objasnio je da je visoki rast rezultat integracije Ere te otvaranje novih dućana. U 2007. pak Mercator u Hrvatskoj planira rast od oko 7 posto, odnosno 280 milijuna eura prihoda, očito samo od organskog rasta.
Uprava Ine zatražila je od konsorcija svjetskih banaka da joj osigura zajam od mlijardu dolara kojim bi dijelom refinancirala postojeće dugu, a dijelom ga utrošila na ‘opću namjenu’. Uzimanje tako visokog kredita za pokrivanje dugova pokreće pitanje koliko se Ina dosad zaduživala i na što su utrošena ta sredstva. Inina zaduženost naglo je porasla prošle godine: potkraj 2004. obveze po dugoročnim kreditima iznosile su 842 milijuna kuna, potkraj 2005. 748 milijuna kuna, ali potkraj lipnja 2006. taj je iznos porastao na 1,12 milijardi kuna. Uz dugoročne, povećale su se obveze i po kratkoročnim kreditima, i to samo u 2005. za više od 500 milijuna kuna, a u prvoj polovini 2006. za dodatnih 260 milijuna kuna. Može se pretpostaviti da je dio tog novca bio namijenjen projektu obnove rafinerije. László Geszti, donedavno predstavnik MOL-a u Upravi Ine, u jednom se intervjuu pohvalio da je Ina zajmove za prvu fazu obnove rafinerije dobila isključivo zahvaljujući MOL-ovim napomina. Međutim, očito postignuti uvjeti kredita nisu bili zadovoljavajući pa ih je Uprava Ine nakon samo godinu dana odlučila refinancirati.
Nestlé i Lactalis lani su sklopili ugovor o zajedničkom ulaganju u segmentu mlječnih proizvoda. Ugovorom je osnovana tvrtka-kći u kojoj Nestlé ima 40-postotni, a Lactalis 60-postotni vlasnički udjel.
U odluci Luke Rajića da proda Dukat francuskoj mljekarskoj grupaciji Lactalis mnogo više iznenađuje izbor kupca nego odluka da se Dukat proda. Da će Dukat uskoro biti prodan, naslućivalo se već neko vrijeme, ali potencijalni su se kupci tražili u redovima kompanija već prisutnih u regiji, dok se uz Lactalis do ovog tjedna nije ni na koji način povezivala riječ ‘Hrvatska’ u istoj rečenici. Međutim, iza pojave Lactalis na našim prostorima zapravo stoji jedna druga moćna multinacionalna kompanija, koja je u Hrvatskoj uspješno prisutna već niz godina – Nestlé.
To je udruživanje bilo prvi put najavljeno u prosincu 2005. godine, a realizirano je nakon što je dobiveno dopuštenje antimonopolske agencije Europske unije. Zajednički potvrat u prvom je redu usmjeren na daljnji razvoj Nestléovih proizvoda u segmentu hladnih mliječnih proizvoda poput jogurta i deserta, koji imaju ključnu ulogu u strategiji rasta i razvoja kompanije Nestlé, koja se sve više orijentira na zdravlje i nutricionizam. Lactalis je za taj zajednički potvrat odabran kao kompanija koja se odlikuje visoko učinkovitom proizvodnjom i golemim iskustvom u nabavi.
Prema nekim izvorima, Nestlé i Lactalis očekuju da će im tvrtka-kći godišnje ostvarivati oko 1,5 milijardi eura prodaje. Nestlé je već iskazivao određene ambicije prema proizvodnji nekih od svojih proizvoda u Hrvatskoj, ali u novije vrijeme nije našao tvrtku s kojom bi uspostavio suradnju kakvu je svojedobno, još od početka prošlog stoljeća, imao s tvornicom Zvečevo, koja je za tu kompaniju proizvodila čokolade, te poslije s Podravkom, koja je za Nestlé proizvodila juhe Maggie. Također, ta se kompanija u nekoliko navrata spominjala kao mogući interesent za preuzimanje Podravke i Kraša, ali u oba bi se slučaja radilo o neprijateljskom preuzimanju, čega se Nestlé kloni. Za prvu Nestléovu akviziciju u Hrvatskoj čekala se pogodna prilika, odnosno dobra kompanija s jakim brendovima, kakav Dukat zacijelo jest, te, što je još važnije, s kooperativnim vlasnikom i menadžmentom.