Mali i srednji proizvođači očekivali su zaštitu od uvoza, no dobili su ‘higijenski paket’ i načelo ‘sljedivosti’ svih prehrambenih proizvoda od polja do stola, koji pogoduju velikima.
Primjena novog propisa o hrani isključivo je onemogućavanje malih u korist velikih – komentirao je za Lider Zvonko Popović, direktor Kanaana, najvećega hrvatskog proizvođača snack proizvoda na tržištu robnih marki. Popović je ljut na najnoviji prijedlog Zakona o hrani koji je Sanader iz Banških dvora uputio po hitnom postupku na drugu stranu Markova trga Saboru na prihvaćanje.
Riječ je o dokumentu koji u skladu s početkom pregovora s Europskom unijom za područja poljoprivrede i sigurnosti hrane ‘treba omogućiti harmonizaciju s propisima EU’. Novim Zakonom o hrani prihvatit će se Uredbe tzv. higijenskoga paketa, dakle jedinstveni horizontalni pristup nadzoru hrane u kojem se odgovornost za sigurnost hrane i hrane za životinje prenosi na subjekte u poslovanju s hranom te naglasak stavlja na samokontrolu.
- Primjena tog zakona neće omogućiti proizvodnju kvalitetnije hrane, nego samo otežati regulativu plasiranja proizvoda na tržište. Za Kanaan to neće biti problem, ali za veliku većinu malih hoće. Mnogo proizvođača neće moći zadovoljiti te kriterije i standarde – uvjeren je Zvonko Popović.
Novim Zakonom o hrani također bi se uveo sustav ‘sljedivosti’, što znači da svi sudionici u poslovanju s hranom i hranom za životinje, bili oni proizvođači, preradivači ili uvoznici, moraju osigurati da se svi prehrambeni proizvodi, životinje od kojih se proizvodi hrana, hrana za životinje i sastojci hrane za životinje mogu slijediti cijelim prehrambenim lancem, od polja do stola.
- Sustav sljedivosti dužni su…
Politička neovisnost Agencije za hranu.
Zakon o hrani iz 2003., koji je još na snazi, svrstava Agenciju za hranu među ‘nadležna tijela’ odgovorna za upravljanje rizikom, što je u suprotnosti s općom odredbom Uredbe (EZ) br. 178/2002, u kojoj stoji da procjena rizika utemeljena na dostupnim znanstvenim dokazima mora biti odvojena od djelatnosti upravljanja rizikom u svrhu osiguranja procjene rizika na neovisan, objektivan i transparentan način.
- Politička neovisnost agencija za hranu koje obavljaju procjenu rizika u europskom zakonodavstvu opisuje se kao ‘raison d’être’ ili bitna potreba. To nije samo zbog zaštite zdravlja pučanstva, koje mora biti prioritet, nego i zbog toga da se rezultati procjene rizika mogu upotrebljavati u reguliranju međunarodne trgovine hranom samo ako dolaze od politički neovisnog tijela. Prema sadašnjem prijedlogu zakona upućenog Vladi, Agencija je zamišljena kao političko tijelo pod kontrolom tijela nadležnoga za upravljanje rizicima, čime se gubi smisao njezina postojanja – kaže prvi čovjek Agencije Boris Antunović.
U prijedlogu novog Zakona o hrani stoji da ‘upravljanje rizikom obuhvaća proces političkog odlučivanja i posredovanja između različitih, a po nekad i suprotnih interesa’.
- Prema tradicionalnom sustavu političari su donosili odluke na temelju političkih zaključaka. Takav je sustav u EU proizveo afere poput one s dioksinom, kravljeg ljudila i sl. Pokazalo se da je sustav trom i netransparentan te da nije utemeljen na znanosti. Upravo zbog toga prihvaćen je novi koncept utemeljen na analizi rizika u hrani i odvajanja posebnog tijela za procjenu i informiranje o rizicima. Rad toga tijela u našem slučaju Hrvatske agencije za hranu mora biti apolitičan i javan, a mjere koje tijelo zaduženo za upravljanje rizikom donosi utemeljene na mišljenju Agencije. Tijelo koje upravlja rizicima mora stavljati zdravlje potrošača na prvo mjesto, ali i sagledati sve ostale aspekte svojih odluka, ekonomski, socijalni, percepciju potrošača i sl. Zato je ključno da tijelo zaduženo za upravljanje rizicima bude odvojeno od proizvođačkog sektora. Upravo je zato Europska komisija od Glavnog uređa za poljoprivredu odvojila Glavni ured za zaštitu zdravlja potrošača, a iz Ministarstva poljoprivrede SAD-a izdvojena je Uprava za hranu i lijekove – kaže Antunović.
Belje i Kandit podržavaju predložene propise.
-
Dobro je što se poostavljaju kriteriji zdravstvene ispravnosti hrane koje donosi novi Zakon o hrani. Prihvaćanje načela sljedivosti zasigurno je veće jamstvo višeg stupnja sigurnosti kao i dodatne kvalitete. Taj zakon zapravo omogućuje i prilagodbu mjerilima i zahtjevima proizvodnje hrane u EU, što će našim privrednim subjektima omogućiti ravnopravniji status u tržišnoj utakmici s europskim proizvođačima. Uostalom, i naši kupci na domaćem tržištu traže višu kvalitetu i zdravstveno sigurnije proizvode, tako da će to znati cijeniti. U svakom slučaju, taj je zakonski okvir dobrodošao kako za nas proizvođače, tako i za potrošače – kaže Ivan Filipović, direktor upravljanja kvalitetom tvrtke Belje d.d.
