Home / Financije / Investicijski fondovi

Investicijski fondovi

Prošli je tjedan na domaćoj burzi doveo prve naznačke nervoze prouzročene neočekivanim padom glavnih burzovnih indeksa u svijetu. Očekivano, pad su zabilježili i domaći dionički indeksi, no to nije znatnije utjecalo na promjenu raspoloženja ulagača, iako su neki od njih zabrinuto promatrali što bi se moglo dogoditi. A uistinu se i trebalo nešto dogoditi, s obzirom na to da je unatrag nekoliko mjeseci većina domaćih dionica dosegla povijesno najviše vrijednosti koje bi se teško mogle nazvati fundamentalno opravdanim.

U skladu s promjenom trenda, većina je likvidnih dionica do sredine prosloga tjedna pretrpjela znatne gubitke, da bi se do kraja tjedna situacija ipak donekle popravila, a cijene vratile na nedavne razine. Tako je, primjerice, Ina na vrijednosti izgubila 3,76%, pa je tjedan završila na razini od 2.868 kuna, iako je sredinom tjedna dostizala i cijenu od 2.700 kuna. Inače, Inom je ostvaren relativno visok tjedni promet koji je iznosio 91,2 milijuna kuna. Slična je situacija bila i s Podravkom, koja je na vrijednosti izgubila 4,86%, a tjedan je završila na 507 kuna. Mnogo se trgovalo i povlaštenim dionicama Adriasa (72,93 milijuna kuna), koje su na vrijednosti izgubile 2,69%. Čini se da je ozbiljniji pad Adrisa izbjegnut zahvaljujući opetovnim špekulacijama prema kojima se očekuje skora prodaja njegovog duhanskog sektora.

Pomalo neočekivano, jedan od rijetkih tjednih dobitnika bila je dionica kutinske Petrokemije (+2,13%), koja je tjedan završila na razini od 240 kuna, iako se njome sredinom tjedna na iznenađenje mnogih trgovalo i na razini od 255 kuna. No, najveći je tjedni dobitnik svakako bila dionica Dukata, koja je nakon objavljivanja informacije da Lactalis kreće u proces dubinskog snimanja porasla čak 56,7%. Neke procjene analitičara govore da bi se vrijednost eventualnog preuzimanja Dukata mogla kretati u rasponu od 220 do 270 milijuna eura (540 do 670 kuna po dionici). Nije, međutim, jasno što u toj priči očekuju brojni špekulanti koji su prošlog tjedna dionicu Dukata plaćali i 1.210 kuna. Sve u svemu, čini se da neki domaći investitori još nisu zaboravili nedavne događaje u vezi s Plivom, a bilo bi dobro da jesu.

Prošlog je tjedna dionica Jadranske banke na vrijednosti izgubila 9,09% završivši tjedan na razini od 15.300 kuna. Pritom je njome ostvaren promet od 2,05 milijuna kuna. Za to su ponajviše ‘krivi’ medijski napisi prema kojima bi banka trebala krenuti u postupak interne dokapitalizacije u visini 50 milijuna kuna. Sukladno tome, banku bi trebali dokapitalizirati najveći dioničari banke među kojima je i vlasnik tvrtke Jolly-JBS Josip Stojanović.

Za 2006. godinu može se reći da je za Teslu bila prijelomna. Tu se ponajprije misli na visoka očekivanja od kompanije koja su se u protekloj godini samo djelomično ispunila. Tome u prilog svjedoči i podatak da je blagi porast volumena poslovanja u novčanom smislu ostvaren porastom stvarnog volumena prodanih proizvoda i usluga za oko 20%. Inače, Teslini su prihodi od prodaje u 2006. godini porasli 1%, na 1.634,1 milijun kuna. U isto su vrijeme knjižene narudžbe zabilježile isti rast, s 1.623,6 milijuna kuna u usporedbi s 1.608 milijuna kuna ostvarenih u 2005. godini. Pritom je ostvarena bruto marža u 2006. godini iznosila 17,5%, dok je u 2005. bila viša za 2,4%. Iznimnu su važnost prošle godine u Tesli pridali daljnjem provođenju programa troškovne učinkovitosti pa su troškovi kompanije dodatno smanjeni sa 7,0% na 6,7% ostvarenih prihoda od prodaje.

Ostvarena operativna dobit kompanije (EBIT) neznatno je smanjena u odnosu na prethodnu godinu, a iznosila je 266,3 milijuna kuna, u usporedbi sa 268,6 milijuna kuna ostvarenih u 2005. godini. Konačno, neto dobit je u prošloj godini iznosila 233,77 milijuna kuna (177,06 kuna za dionicu), dok je godinu dana ranije bila nešto viša i iznosila je 235,67 milijuna kuna odnosno 178,82 kune za dionicu. Vrijedi spomenuti da je tvrtka Tesla u prošloj godini ostvarila pozitivan novčani tok iz poslovnih aktivnosti u visini od 217,6 milijuna kuna u usporedbi s 46,8 milijuna kuna ostvarenih tijekom 2005. godine.

Poslovni rezultati uglavnom su se temeljili na proširenju stalne baze kupaca, jačanju suradnje s postojećim kupcima i partnerima te novim odgovornostima dobivenim od korporacije Ericsson. Pritom su korišteni novi poslovni modeli kako bi se kupcu ponudila što bolja rješenja potrebna za daljnji poslovni rast. ETK je, dakle, uspio napraviti poslovni zaokret u strukturi ukupnog poslovanja te povećati udjel usluga (i mobilne i fiksne telefonije) u ukupnoj prodaji sa 42% na 48%. U stvarnosti to znači kako je menadžment Tesle uspio u nakani da danas gotovo polovinu prihoda od prodaje kompanije ostvaruje prodajom različitih vrsta usluga. U tom će smislu kompanija i u tekućoj godini nastojati osnažiti svoju poziciju na domaćem i izvoznim tržištima, i to aktivnim i savjetodavnim načinom prodaje te proširenjem liste proizvoda i usluga. Pritom će se fokusirati na praćenje svjetskih tehnoloških trendova i inventivnost stručnjaka radi postizanja daljnjeg poslovnog rasta.

Protekla su dva mjeseca bila turbulentna, ali i vrlo uspješna za domaću fondovsku industriju. Najbolji dvomjesečni rezultat drži uravnoteženi fond HPB-a Dynamic. On je od početka godine do 1. ožujka ostvario prinos u visini od 18,91%. Tek nešto manji prinos, koji je iznosio 18,82%, ostvario je KD-ov dionički fond Victoria, a u stopu ga je slijedio (+17,76%) uravnoteženi fond iste investicijske kuće KD Balanced. Visoke su prinose u prethodna dva mjeseca ostvarili i uravnoteženi fondovi Aureus Balanced (+17,34%) te Ilirikin JIE Balanced fond (+16,44%).

S druge strane, u prva dva mjeseca ove godine među fondovima nije bilo velikih gubitnika. Naime, najveći je minus u promatranom razdoblju ostvario Zabin dionički fond ZB euroaktiv, čija je vrijednost udjela od početka godine smanjena 1,9%. Pad vrijednosti udjela od 0,64% ostvario je i mješoviti ZB trend, a među fondove koji nisu zabilježili rast vrijednosti udjela u ovoj godini uvijek se i nedavno pokrenuti Prospectus Global Equity fond (-0,56%).

Nema sumnje da ulaganje u fondove privlači sve veći broj fizičkih i pravnih osoba. No, ulagali bi trebali biti i te kako svjesni da rast cijena dionica i vrijednosti udjela fondova za sobom (u određenoj proporciji) povlači i značajni rast rizika ulaganja (ovisno o izloženosti fonda pojedinom gospodarskom sektoru odnosno zemljopisnoj regiji), a to, pojednostavljeno rečeno, znači da svaki rast cijena (iznad pravedne vrijednosti financijskih instrumenata) povećava opasnost neželjenog ishoda.