Kada poslodavci mogu dobiti povrat dijela doprinosa

Poslodavci koji su u razdoblju primjene starog Zakona o zdravstvenom osiguranju imali prosječne troškove po osiguraniku 50 posto niže od prosjeka djelatnosti u koju su razvrstani, mogu za ozljede na radu dobiti povrat dijela plaćenoga doprinosa.

I ako su prosječne plaće u Hrvatskoj daleko ispod prosječne zarade zaposlenih u razvijenim zapadnoeuropskim državama, troškovi rada su visoki. Gospodarstvenici često naglašavaju da visoke stope obveznih doprinosa opterećuju cijenu rada i zapreka su povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Unatoč takvim opravdanim kritikama poslodavci u Hrvatskoj još nedovoljno iskorištavaju zakonske mogućnosti povrata dijela doprinosa obračunanih i uplaćenih na plaće zaposlenih radnika. Poslodavci mogu ostvariti povrat dijela plaćenih doprinosa plaćenoga za ozljede na radu i profesionalnu bolest za razdoblje od 2002. do 2. kolovoza 2006. i novčani poticaj u višini doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinos za zapošljavanje obračunanog i plaćenog na plaće zaposlenih invalida.

Naime, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, koji se primjenjivao od 1. siječnja 2002. do 2. kolovoza 2006., bilo je propisano da se sredstva posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje od posljedica ozljede na radu i profesionalne bolesti vode u posebnom izdvojenom fondu. Stopa tih doprinosa bila je 2002. 0,47 posto, a od 1. siječnja 2003. iznosi 0,5 posto. Doprinos za ozljede na radu obveza je poslodavca i obračunava se na masu isplaćenih plaća.

Iako je Zakon o zdravstvenom osiguranju prestao vrijediti 3. kolovoza 2006., otkad je zamijenjen Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, obveznici plaćanja doprinosa mogu sve do isteka roka zastare ostvariti pravo na povrat dijela plaćenoga doprinosa za ozljede na radu ako ispunjavaju propisane uvjete.

Poslodavci koji su u razdoblju primjene staroga Zakona o zdravstvenom osiguranju za određenu kalendaršku godinu imali evidentirane prosječne troškove po osiguraniku 50 posto niže od prosječnih troškova u djelatnosti u koju su razvrstani, mogu u zaostarnom roku do pet godina od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobiti povrat dijela plaćenog doprinosa za ozljede na radu. Poslodavci kojima su evidentirani troškovi od ozljeda na radu i profesionalne bolesti za određenu kalendaršku godinu prelazili 50 posto prosječnih troškova u djelatnosti u koju su razvrstani, nemaju pravo na povrat. Pravo na povrat posebnog doprinosa nemaju ni pravne osobe kojima se djelatnost u pravilu financira iz državnog proračuna.

Postupak i uvjeti ostvarivanja prava na povrat doprinosa propisani su Pravilnikom o pravu obveznika uplate doprinosa za povrat dijela posebnog doprinosa za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Pravilnikom je propisana obveza Upravnog vijeća HZZO-a da za svaku kalendaršku godinu utvrđuje prosječne troškove po osiguraniku u Hrvatskoj kako bi se na temelju propisanih koeficijenata utvrdili prosječni troškovi za pojedine grane odnosno djelatnosti, što je temelj za izračunavanje prava na povrat dijela posebnog doprinosa.

U HZZO-u se za svakog obveznika plaćanja doprinosa za ozljede na radu i profesionalne bolesti vode podaci relevantni za ostvarivanje prava na povrat dijela doprinašena plaćenoga za te namjene. To su podaci o broju osiguranih osoba u evidenciju osiguranika i podaci o troškovima koje je financirao HZZO (zdravstvena zaštita i provođenje mjera radi otkrivanja i sprječavanja ozljeda).

Na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavci koji zapošljavaju invalide mogu od Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji radi pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, ostvariti novčani poticaj u visini doprinosa plaćenog za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje obračunatih, na plaće zaposlenih invalida. Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje plaća se prema stopi od 15 posto, a doprinos za zapošljavanje prema stopi od 1,7 posto na bruto plaću koja se isplaćuje radniku. Novčani poticaj u visini doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i za zapošljavanje plaćenog na plaće može se ostvariti za sve invalide koje poslodavac zapošljava, neovisno o tome kad su zaposleni i neovisno o trajanju radnog odnosa kod tog poslodavca. Zahtjev za ostvarivanje novčanog poticaja može se podnijeti nakon isteka svakog tromjesečja, a poticaj se isplaćuje u roku 30 dana od dana podnošenja dokumentiranog zahtjeva. Kad se za određenog invalida zahtjev podnosi prvi put, obvezno se prilaže dokaz o zaposlenju te osobe.

Te podatke HZZO registira na temelju ovjerenih obrazaca na kojima poslodavci odnosno osiguranici prijavljuju ozljedu na radu i profesionalne bolesti. Postupak priznavanja prava za radnika pokreće poslodavac, a za osigurane na temelju obavljanja profesionalne djelatnosti oni sami, i to podnošenjem prijave o ozljedi na radu, odnosno o profesionalnoj bolesti.

Na temelju tih podataka za svakog se obveznika plaćanja doprinosa za određenu kalendarsku godinu mogu na njegov zahtjev utvrditi prosječni troškovi po osiguraniku tako da se ukupni troškovi evidentirani s naslova ozljede na radu podijele s prosječnim brojem osiguranika. Prosječni broj osiguranika izračunava se tako da se stanje na kraju svakoga kalendarskog mjeseca podjeli s 12. Tako izračunani prosječni troškovi po osiguraniku za istu kalendarsku godinu uspoređuju se s prosječnim troškovima u grani, odnosno djelatnosti u koju je obveznik razvrstan.

Naime, svaki se obveznik plaćanja posebnog doprinosa za osiguranje od nesreće na radu i profesionalne bolesti pri određivanju mogućeg prava na povrat dijela plaćenog doprinosa razvrstava u odgovarajuće područje, ovisno o djelatnosti koju pretežito obavlja.