Makropokazatelji

Tijekom siječnja Hrvatska je zabilježila blago pogoršanje kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom. Na mjesecnoj i godišnjoj razini zabilježeno je povećanje trgovinskog deficita te pad pokrivenosti uvoza izvozom. Iz Hrvatske je ukupno izvezeno dobara u vrijednosti od 585,1 milijun eura, što u odnosu na isti mjesec lani predstavlja smanjenje od 3%. Istodobno, uvoz dobara iznosio je 1,19 milijardi eura. Navedena nepovoljna kretanja generirala su godišnji rast manjka u robnoj razmjeni od 14%. Tako je deficit za siječanj iznosio više od 603 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 49,2%.

Industrijska proizvodnja u siječnju porasla je 9% na godišnjoj razini, nastavljajući tako relativno snažan rast započet u srpnju prošle godine. Navedena stopa rasta industrijske proizvodnje najviša je u posljednjih pet mjeseci. Rastu u siječnju očekivano je pridonio i jedan radni dan više u odnosu na isti mjesec prošle godine i toplije vrijeme. Glavni doprinos stigao je iz preradivačke industrije koja je porasla za 11,4% na godišnjoj razini. Rudarstvo i vađenje zabilježilo je veoma visoki rast od 17,3% koji je samo nastavak pozitivnih trendova koji su bili prisutni i tijekom cijele 2006. Suprotno navedenim djelatnostima, opskrba električnom energijom, plinom i vodom treći mjesec za redom bilježi pad proizvodnje (-9,6%).

Na kraju prosinca 2006. ukupni bruto inozemni dug iznosio je gotovo 29 milijardi eura odnosno oko 86% procijenjenog BDP-a. Tijekom posljednjeg mjeseca prošle godine inozemni dug zabilježio je rast od 620 milijuna eura. Navedeni nešto snažniji rast tijekom prosinca bio je i očekivan s obzirom na to da su slična kretanja zabilježena i prethodnih godina. Najznačajniji dio mjesečnog povećanja ukupnoga inozemnoga duga generirale su poslovne banke kojima su obveze prema inozemnim vjerovnicima dosegnule 10,18 milijardi eura. Tijekom prethodne godine inozemni dug ukupno je povećan 3,49 milijardi eura. Prosječna stopa godišnjeg rasta vanjskog zaduženja za 2006. iznosila je 13,9%, što u odnosu na godinu prije (kada je isti pokazatelj iznosio 10,8%) predstavlja određeno ubrzavanje rasta inozemnoga duga RH.

Ne prestaju aprecijacijski pritisci na kunu. Nadomaćem deviznom tržištu tijekom prošlog tjedna zabilježena je relativno stabilna razina trgovanja, što je posljedična uglavnom dobre uravnoteženosti ponude i potražnje. Međutim, aprecijacijski pritisci na domaću valutu i dalje prevladavaju uzrokujući pad tečaja EUR/HRK unatoč solidnoj potražnji korporativnog sektora za stranim valutama, što ukazuje na njihovu dobru ponudu na tržištu. Navedena kretanja prouzročila su pad razine trgovanja na međubankarskom tržištu na oko 7,335 kuna za euro pri samom kraju tjedna. Na prošlostojnoj redovitoj obratnoj repoaukciji ponovno je zabilježen manji interes, što ukazuje na smanjenje likvidnosti sustava. Međutim, ponovni izostanak aukcije trezorskih zapisa ublažava pritise na kamatne stope na novčanom tržištu.

Na međunarodnom tržištu tijekom prošlog tjedna bili su prisutni aprecijacijski pritisci na dolar, kao posljedica očekivanja tržišta o rastu referentnog kamatnjaka u eurozoni, uz istodobne znakove sporije gospodarske aktivnosti u SAD-u. Tijekom navedenog razdoblja tečaj EUR/USD uglavnom je bio iznad razine od 1,32 dolara za euro. Međutim, u drugoj polovini tjedna bitno pozitivnije objave iz SAD-a potaknule su oporavak dolara. Tako je u petak trgovanje završeno na razini od oko 1,317 dolara za euro, što na tjednoj razini predstavlja neznatnu promjenu. Japanska valuta tijekom prethodnog tjedna zabilježila je rast vrijednosti prema dolaru i euru tako da je potkraj tjedna dolar vrijedio oko 117,1 jena, a euro 154,2 jena.