Dnevne novine

Ne zaostajemo za svjetskim trendovima kad je riječ o uporabi ‘novih medija’ – prodor interneta kontinuiran je, ali se još ne primjećuje smanjenje uporabe klasičnih medija, kao što je to slučaj u inozemstvu.

U Mediani od 2003. godine kontinuirano provodimo licencijski istraživački projekt TGI (Target Group Index) – jednoizvorno istraživanje o medijima, robnim markama i stilovima života potrošača. Za razliku od klasičnih medijskih istraživanja, putem istraživanja TGI-a, dolazimo do informacija o korištenju određenih medija ne samo za određenu demografsku ciljnu skupinu već konkretno za korisnike određene robne marke. Za tu smo prigodu analizirali konzumaciju medija za cjelokupnu populaciju koju pratimo (7.843 ispitanika), a to su osobe iz cijele Hrvatske u dobi između 15 i 75 godina.

U 2006. godini znatne su promjene zabilježene na području tiskanih medija. Osim početka izlaganja besplatnih dnevnih novina Metro Expressa, došlo je do gola mog povećanja čitanosti relativno novog dnevnika 24sata. U apsolutnom postotku, prosječna redovita čitanost je od 2005. do 2006. godine narasla 10-ak posto.

Metro Express je u godinu dana stekao zavidnu poziciju s oko 200.000 čitatelja i zauzeo visoko šesto mjesto na listi najčitanijih dnevnika – nakon 24sata, Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, Slobodne Dalmacije i Sportskih novosti.

Kad je riječ o tjednicima, na vrhu je još ‘ženski’ trojac – Gloria, Story i Arena, a slijede politički tjednici Globus i Nacional. Načelno, ne uočavaju se bitnije promjene u odnosu na 2005., iako nije nevažno napomenuti da je cjelokupan interes za tjednike u padu. Prvi pet novina bilježi manji pad čitanosti u 2006. u odnosu na 2005. godinu. Što se novina tiče, EPH-ova prošlogodišnja uzdanica Grazija podbacila je i unatoč velikim najavama i očekivanjima dosegla je čitanost od tek nešto manje od 2,5% ukupne populacije u dobi od 15 do 75 godina. Ako bismo isti podatak gledali samo na ženama, Graziju redovito čita oko četiri posto svih žena od 15 do 75 godina, a nešto je bolji pokazatelj kod onih najmlađih žena, od 15 do 19 godina – njih oko 10% redovito čita taj tjednik.

Trend pada interesa za magazinje vidljiv je i kod mjesečnika, gdje nema velikih iznenađenja u odnosu na 2005. HAK je i dalje neosporan lider s 5,6% populacije od 15 do 75 g. koji su redoviti čitatelji, što iznosi gotovo 193.000 ljudi. Slijede Doktor u kući, Klik, te magazin za tinejdžere OK!.

U našem istraživanju postoji zanimljiv podatak vezan uz gledanost pojedinih emisija koje se emitiraju kontinuirano u duljem razdoblju. Naime, za pojedine emisije pitamo ispitanike zašto gledaju ili ne gledaju emisiju, pri čemu im se nudi nekoliko odgovora: ‘gledam jer je želim gledati’, ‘gledam jer netko drugi iz domaćinstva gleda’, ‘gledam kada nema ništa bolje’ i ‘ne gledam emisiju’.

Na taj način dolazimo do podatka da je u 2006. godini 76% populacije između 15 i 75 godina gledalo Dnevnik HTV-a iz razloga što ga zaista žele gledati. Slijedi Večernja škola sa 68%, Vijesti HTV-a s 58%, Latinica, Naša mala klinika i Ekipa za očeviđ s 52%, Dnevnik Nove TV i Tko želi biti milijunaš s po 50%, Vijesti RTL-a sa 48% te Istraga sa 46%.

Kada govorimo o posjećenosti kina na nacionalnoj razini kod populacije od 15 do 75 godina, 24% ispitanika odgovorilo je da je posjetilo kino u posljednjih 12 prošlu godinu. Redovitih posjetitelja (onih koji su posjetili kino u proteklom mjesecu najmanje jedanput) na razini Hrvatske ima oko 6%, a na razini Zagreba 11%.

Upotreba interneta u stalnom je porastu, tako da je 2006. godine više od 40% svih ispitanika odgovorilo da ga je upotrebljavao proteklih godinu dana. Onih koji se njime koriste redovito (minimalno jednom mjesečno), također je više u odnosu na 200, konkretno 35%. Najveći broj ispitanika (njih 49,5%) internet ra-

mjeseci. No, kako u većini Hrvatske ne postoji adekvatan broj knjigovora, a one koje postoje ne pokrivaju kapacitete, pokušali smo analizirati situaciju na području Zagreba i Zagrebačke županije gdje smo došli do rezultata da ih ima gotovo 40%, što je povećanje od 6,5% u odnosu na bi u svrhu čitanja i slanja e-mailova, slijedi čitanje dnevnih novosti (47%), istraživanje (44%) te traženje glazbe (31%).

Kad je riječ o najposjećenijim stranicama, i dalje je visoko na prvom mjestu pretraživač Google sa 73% korisnika interneta koji ga posjećuju.

Radio i dalje ima vrlo visok doseg, slušalo ga je gotovo 95% populacije od 15 do 75 u posljednjih 12 mjeseci, a onih redovitih je gotovo 78%.

Ni u slušanosti radijskih postaja nema velikih promjena, i dalje je najslušaniji Narodni radio, a slijede ga Hrvatski radio 1. program te Otvoreni radio.

I vanjsko oglašavanje je zadržalo visok doseg, 93% ispitane populacije primijetilo je oglas nekoj od vanjskih površina. Konkretno, najviše se primjećuju veliki pano na cesti, slijede oglasi u trgovinama i trgovačkim centrima, veliki osvijetljeni pano, oglasi na autobusnim postajama te u domovima zdravlja.

Ukratko, u 2006. godini bilo je vrlo malo iznenađenja na području konzumacije medija. Ohrabrujuće je da ne zaostajemo za svjetskim trendovima kad je riječ o uporabi ‘novih medija’ – prodor interneta kontinuiran je, ali se još ne primjećuje smanjenje uporabe klasičnih medija.

Tko uopće želi vjerovati aktualnim poražavajućim statističkim podacima, primjerice o neobrazovanosti Hrvata ili, pak, o uporabi interneta?

Iako vrlo vjerojatno da u sljedećih nekoliko desetljeća više neće gledateljima biranje programskih sadržaja prema vlastitu izboru. Pritom se očito zaboravlja da će internet, kada doista postane dominantno medijsko i marketinško tržište, biti zagušen bogatstvom ponude i da će tek tada biti vrlo teško naći put do korisnika s obzirom na konkurenciju neslučenih razmjera.

Kome Hrvati najviše vjeruju?

Izvadak iz istraživanja ‘Medijske navike Hrvata’, telefonska anketa, N =12.535, prosinac 2006.