Gledatelji znaju što mogu očekivati od RTL-a

Možete li prokomentirati gledanost u protekloj godini? – RTL Televizija je 2006. zauzela vodeći položaj prema udjelu u gledanosti za ciljnu skupinu od 18 do 49 godina, kako u udarnom terminu, tako i u cjelodnevnom emitiranju. Protekla je godina bila to uspješnija uzme li se u obzir i snažnija konkurencija.

Što znači to da ste imali snažniju konkurenciju? – Osim redovitih projekta HTV-a i Nove TV prošle nam je godine veliki izazov bilo i Svjetsko nogometno prvenstvo, koje je prenosio HTV.

U čemu je onda tajna povećanja gledanosti? – Razlog je na kraju vrlo jednostavan. Mi stvaramo marke i gledatelj točno zna što može očekivati od RTL Televizije. Tajna je u kombiniranju lokalne produkcije i licenciranog programa te u tome da u svakom programu nastojimo isporučiti najbolju kvalitetu. Primjerice, Bibin svijet okuplja iznadprosečan tim, od producenata, scenarista do redatelja, što je čini najgledanijom domaćom humorističnom serijom. Sve najkvalitetnije američke serije s vodećih američkih TV mreža u Hrvatskoj se emitiraju na RTL programu. Osim toga, druga sezone CSI Miami postigla je 10 posto veći udjel u gledanosti nego kad se isti serijal emitirao na javnoj televiziji. Razlog je u tome što gledatelji poistovjećuju jake programske brendove s RTL Televizijom. Postavljanje trendova je stoga bitan element naše strategije.

Planirate li ciljati neku drugu ciljnu skupinu svojom programskom shemom u ovoj godini? – Diljem svijeta komercijalne televizije najčešće ciljaju na populaciju od 18 do 49 godina, jer upravo na te potrošače ciljaju i oglašivači. Međutim, moram naglasiti da mi, kad je o tome riječ, nismo isključeni. Upravo suprotno, nastojimo se pozicionirati kao televizija za cijelu obitelj. Naš program namijenjen je i mladima od 18 godina, kao i starijima od 49, što se vidi u rezultatima gledanosti dječjeg, informativnog i dokumentarnog programa.

U kojoj se mjeri razlikujete od njemačkoga tržišta? – S RTL Grupom u svakom trenutku možemo podijeliti znanje i iskustvo, dok je naš fokus lokalno tržište. Hrvatska smo kompanija i 99 posto zaposlenih domaći kadar. Ja sam tek jedna od iznimaka. S njemačkim se RTL-om možemo uspoređivati kad je riječ o poslovnoj filozofiji i imidžu koji gradimo.

Možete li izdvojiti jedan projekt na koji ste jako ponosni? – Teško je izdvojiti jedan projekt s obzirom na to da od svakoga nastojimo napraviti najkvalitetniji. Primjerice, na RTL Televiziji ne mogu se često vidjeti prijenosi televizijskih utakmica. No, onda kad ih prenosimo, radimo to bolje od konkurencije. Big Brother je sva kako jedan od projekata na koji smo iznimno ponosni, isto kao i na uspješnu seriju Zakon braće, čiju ćemo drugu sezonu uskoro emitirati. Ponosni smo i na informativni program, posebice rezultate koje smo postigli do sada. Jedan od najboljih primjera je dvojboj predsjedničkih kandidata koji smo emitirali 2005.

Kakvi su vam planovi za 2007. godinu? – Nastavit ćemo uspješne programe koje smo počeli prošle godine, kao što su Fear Factor ili Bibin svijet, te dodati nove, ponajviše lokalne produkcije. Primjerice, donosimo novi šou Roberta Knjaza, koji počinje u ožujku, zatim Policijsku patrolu, koju produciraju Mediaring i Drugi plan, te Toplistu nadrealista, a uskoro će se početi emitirati i igrana serija Urota. Prikazivat ćemo i Ugly Betty, jedan od najuspješnijih licencnih programi.

Kako ocjenjujete domaće televizijsko tržište? – Uz dobre rezultate koje ostvarujemo, iznenađuje to da kao prvi na domaćem tržištu jedva uspijevamo ostvariti operativnu dobit. To znači da sve ostale komercijalne televizije posluju s gubitkom. Postavlja se pitanje je li razlog tome premalo tržište ili loša zakonska regulativa.

Što mislite, što je od tog dvoga? – Smatram da je tržišna regulativa neprimjerena. HRT ne poštuje svoju primarnu zadaću javne televizije, nego je komercijalizirao svoj program. Gledatelji HRT-u pretplatom plaćaju milijunske iznose, iako za nju ne dobivaju primjeren program. Komercijalizacija HRT-ova programa jasno pokazuje njezovu namjeru ostvarivanja profita od oglasača upuštanjem u borbu s komercijalnim televizijama. To nije njegova zadaća.

Manji je dio prihoda od oglašivača, a veći od pristojbe. – Nemam ništa protiv toga dvojnog sustava. Međutim, najpravednije bi rješenje bilo kad bi se javna televizija ponašala u skladu sa zakonskim odredbama i nudila programske sadržaje te ostvarivala prihode od televizijske pretplate. Udjel u oglasačkom kolaču koji drži HTV mnogo je veći negoli u ijednoj europskoj zemlji. RTL Televizija ne želi nikome ništa oduzet, ali smatramo da tržišni regulator mora znati želi li jak i raznolik program, uravnoteženo tržište, dobru javnu i komercijalne televizije ili, pak, otežati život komercijalnim televizijama, koje će teško preživjeti trenutačnu situaciju. Siguran sam da će se s vremenom, s približavanjem Europskoj uniji, situacija postupno mijenjati. Pitanje je samo kada će tržište biti tako uravnoteženo. Nadam se da će do tada komercijalne televizije moći preživjeti.

Koji čimbenik može presuditi: EU ili tržišni regulator? – Zakonodavac igra najvažniju ulogu. Naime, ulazak ili približavanje Europskoj uniji donosi određene smjernice. Kako su tržišta različita, zemlje članice Europske unije same određuju svoja pravila, naravno unutar europskoga zakonodavstva. Naš je prijedlog, utemeljen na primjerima iz zemalja EU, da prvi kanal HRT-a emitira program bez reklama, dok bi drugi kanal mogao emitirati šest minuta reklama po satu.

Osim spomenutoga, koji izazovi stoje pred komercijalnim televizijama? – Digitalizacija je svakako jedan od izazova koji nas očekuju. U sljedećih nekoliko godina televizijsko će se tržište digitalizirati i gledatelji će moći birati između 32 nacionalna programa. Izazov će biti regulirati uvjete prema kojima bi veći broj programa bio gospodarski održiv. Važno je da se komercijalne televizije tretira ravnopravno u odnosu na javnu. Primjerice, ako HTV u svojoj digitalnoj ponudi nudi četiri programa, tada se može očekivati da bi i mi trebali imati tu istu mogućnost. RTL Televizija prati višekanalnu strategiju.

Govorite li hrvatski? – Ne, ali učim. I to dvaput na tjedan.

Sviđa li vam se život u Hrvatskoj? – Jako. Posebno mi se sviđa strast s kojom ljudi obavljaju svoj posao. Njihova predanost uistinu je iznimna. Ljudi s kojima radim tek su neki od razloga zbog kojih sam poželio i ostati u Hrvatskoj.