Tatjana Holjevac: Zaštitnica tržišne konkurencije u telekomunikacijama

Telekomunikacije su 90-ih i prvih godina 2000-ih bile jedan od sektora s najviše tajni. Tajni su ugovori državnome monopolistu jamčili rad koji neće ometati konkurencija, a tajnim sporazumima bila je ograničena i konkurencija u mobilnoj telefoniji. Više je tajni tada možda bilo jedino u politici. Posljedice svih tih tajni bile su glasine, teorije zavjere i nepovjerenje javnosti spram svih koji su djelovali u takvu netransparentnom okruženju.

Tatjana Holjevac radila je u to vrijeme i u telekomunikacijskim tvrtkama i kao političarka zadužen za telekomunikacije, pa nije čudno da se i uz njezinu ime vežu neke afere. To, čini se, nije ostavilo veći trag na njezinoj političkoj karijeri, bar sudeći prema gotovo sedam posto glasova koje je 2005. osvojila na zagrebačkim gradskim izborima, prvima na kojima se ikad kandidirala.

Iako je otišla iz telekomunikacijskog biznisa, Tatjana Holjevac telekomunikacije nije zaboravila, nego ih, naprotiv, smatra važnim dijelom vlastita programa. Posebno se u javnosti zalaže za liberalizaciju tog tržišta. Tako je prošli tjedan sazvala izvanrednu konferenciju za novinare kako bi upozorila da je potpisan novi tajni ugovor između države i T-HT-a kojim je T-HT-u dana koncesija na infrastrukturu distributivne kanalizacijske kanalizacije (DTK). Iako je poslije demantirano da je riječ o novom ugovoru i rečeno da se radi samo o izmjenama postojećeg (tajnog) ugovora, potez Tatjane Holjevac pokazuje koliko ozbiljno shvaća ulogu zaštitnice tržišne konkurencije u telekomunikacijama.

Kao diplomantica Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu Holjevac se 1968. zapošljava u HPT-u i ondje radi na inženjerskim poslovima i poslovima rukovođenja ulaganjima do 1990. Sljedeće je četiri godine rukovoditeljica magistralnog i međunarodnog telekomunikacijskog centra HT-a koji je održavao telekomunikacijske veze Hrvatske sa svijetom tijekom rata. U to vrijeme stvara se animozitet prema bivšem telekomunikacijskom monopolistu i ta nesklonost, kao što tvrde naši sugovornici, traje do danas.

Naime, prema nepotpvrđenim informacijama, Tatjana Holjevac je nakon odlaska u radno-pravni spor u kojem traži naknadu štete zbog, kao što se u tužbi tvrdi, nezakonitog otkaza. Spor navodno do danas, 13 godina poslije, još nije riješen.

Sljedeće dvije godine radi u američkoj telekomunikacijskoj tvrtki AT&T sa sjedištem u Austriji kao direktora za Južnu i Srednju Europu. Godine 2000. vraća se u Hrvatsku i postaje predsjednica Uprave i izvršna direktorica Vipneta. Tijekom sljedeće dvije godine Vipnet ostvaruje dobre poslovne rezultate bilježeći naglo povećanje broja korisnika i prihoda. Teško je stoga povjerovati u teoriju koja se katkad čuje da se njezin odlazak iz VIPneta obražlagao presporim tempom razvoja. Malo je vjerojatno i da je na odluku utjecala kvazi-afera sa suprugom Miroslavom Šaferom, HTV-ovim novinarom, koji je jedan svoj prilog snimio tako da se u pozadini vidio Vipnetov logotip. Mnogo više smisla ima (također nepotvrđena) priča da se odlazak Tatjane Holjevac u političke vode poklopio s interesima austrijskog vlasnika Vipneta da u nadležnom ministarstvu ima svojega čovjeka. Tako 2002. Holjevac postaje pomoćnica ministra pomorstva, prometa i veza Rolanda Žuvanića u Upravi za telekomunikacije i poštu. Svojim najvećim uspjehom projektom u tom razdoblju smatra izradu Zakona o liberalizaciji telekomunikacija. Iako ambiciozno zamišljen, Zakon se počeo primjenjivati tek nekoliko godina poslije.

Uloga koju je Ministarstvo u tom razdoblju odigralo u telekomunikacijskom sektoru često je predmet ozbiljnih kritika. U vrijeme dok je državnu telekomunikacijsku politiku vodio tim Žuvanić – Holjevac dogodio se slučaj poništavanja dozvole za fiksnu telefoniju Divanu, nesuđenom prvom konkurentu T-HT-u u fiksnoj telefoniji. Poslije se pokazalo da prema tajnom ugovoru s T-HT-om država nije smjela otvoriti tržište fiksne telefonije još godinu dana. Ministarstvo također nije dopuštalo odlazak trećeg GSM operatera, ponovno zbog tajnih obveza, ali ovaj put prema Vipnetu. Čak ni kad je u rujnu 2003. taj embargo istekao, nije raspišan natječaj za trećeg GSM operatera, nego tek godinu dana poslije. Umjesto toga, Ministarstvo je naručilo studiju od austrijskih savjetnika, koja je pokazala da za trećeg GSM operatera nema mjesta na tržištu.

Odlaskom iz Ministarstva 2004. godine Tatjana Holjevac formalno prekida sve veze s telekomunikacijama. Njezina neočekivana kandidatura na zagrebačkim lokalnim izborima 2005. rezultirala je još neočekivanijim uspjehom rezultatom. Osvojivši sa svojom Nezavisnom listom četiri mjesta u Gradskoj skupštini, Holjevac je za SDP i Milana Bandića postala ključna figura za postizanje skupštinske većine i osvajanje vlasti u Zagrebu. Ulaskom u koaliciju sa SDP-om dobiva mjesto predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba (GSGZ), na kojem je i danas. Prosječan radni dan počinje joj ustajanjem oko šest, a zatim slijedi 40-minutna šetnja s kćerkinim psom. Zatim sluša vijesti i oko devet sati dolazi u GSGZ, gdje sa savjetnicom za medije prolazi i analizira medijske objave o GSGZ-ovim aktivnostima. Slijede operativni sastanci, a predvečer protokolarne obaveze. Vodi GSGZ-ove sjednice, a utorkom dva do tri sata prima građane u svome uredu.

Iako je napustila telekomunikacije, one su Tatjani Holjevac ostale jedna od omiljenih tema. Posebno se aktivno uključila u borbu da gradovi i ostale lokalne samouprave preuzmu upravljanje nad DTK-om, odnosno mrežom podzemnih kanala u koje su položeni telekomunikacijski kablovi. Uspjela je postići da Zagreb poput još nekih gradova uvede vlastiti cjenik za operatore koji žele upotrebljavati gradski DTK.

Okretanje području koje poznaje možda je reakcija na svijet politike koji je upoznala u posljednjih nekoliko godina.

• U mnogim sam se političarima i njihovoj politici razočarala jer mi se čini da im nije važan napredak, nego medijska pozornost. Isto tako, previše je poze, a premašno ciljeva i znanja kako ih ostvariti. Političar nije onaj tko ima takvu retoriku, nego onaj tko zna što želi postići i kako to postići, a ako to iskreno radi, bit će prepoznat. I meni se spočitavalo da nemam ‘gard’ političarke, ali ja ne imiram ništa i ne držim nikakav, ni visoki ni niski ‘gard’, nego nastojim ostvariti svoj politički program. Vjerujem da se po tome dugoročno prepoznaje dobroga političara – kaže Tatjana Holjevac.

Na pitanje što bi htjela postići u telekomunikacijama, a što u politici, Tatjana Holjevac navodi projekt ‘Zagreb – digitalni grad’ i ulazak u Sabor. Pod digitalnim gradom podrazumijeva uvođenje ‘optike’ u svaki dom, a za Sabor se pripremila osnivanjem stranke Sjedinjena nezavisna lista, s kojom izlazi na parlamentarne izbore. Dok joj je u borbi za sudjelovanje u gradskoj vlasti pomoglo slavno prezime poznatoga zagrebačkoga gradonačelnika i oca Vječe-slava Holjevca, u borbi za ulazak u Sabor ključan bi mogao biti upravo imidž borca protiv bivšeg monopolista T-HT-a i zala-ganje za bržu liberalizaciju i modernizaciju telekomunikacija u Hrvatskoj. Većina građana (i birača) vrlo je osjetljiva na probleme u liberalizaciji telekomunikacija, pa bi to mogla biti odlična tema za skupljanje glasova i podrške.