Prvi pravi projekt JPP-a u Hrvatskoj bio je projekt Bina-Istra, u kojem je važnu ulogu odigrala upravo Zagrebačka banka, a tim ju je povodom nagradio međunarodni časopis Project Finance.
Naime, prvi pravi projekt JPP-a u Hrvatskoj, u kojem je važnu ulogu imala Zagrebačka banka, bio je projekt Bina-Istra. Banka je 2003. imala ulogu vodećeg aranžera i pokrovitelja devetnaestogodišnjega kredita u iznosu od 72 milijuna eura, kao i su-menadžera i pokrovitelja uvrštenja na Zagrebačku banku izdaja devetnaestogodišnjih eurodenominiranih obveznica Bina-Istre u iznosu od 210 milijuna eura. Struktura financiranja Bina-Istre temelji se na koncepciji javno-privatnog partnerstva, gdje, putem mehanizma financijskog doprinosa za pokriće nedostatka prihoda, domaći i inozemni kreditori financiraju privatni sektor bez direktnog jamstva države, što je prvo takvo financiranje kapitalnih projekata u Hrvatskoj.
Financijska struktura temelji se na dva osnovna stupa financiranja – sindiciranom kreditu i euroobveznicama, a financiranje je ostvareno uz tada najdužu ročnost – 19 godina. Do danas je to financiranje uz najdužu ročnost za hrvatskog subjekta na inozemnom tržištu. To je ujedno i prvo domaća izdanja eurodenominiranih obveznica s paralelnim uvrštenjem na Zagrebačku i Luksembursku burzu.
Zbog inovativnosti i kvalitete koje karakteriziraju tu transakciju, Zagrebačka banka osvojila je nagradu časopisa Project Finance za najbolje projektno financiranje u Europi u 2003. godini. Koncept na temelju kojih je realizirano financiranje Bina-Istre osnova su za buduće transakcije na domaćem tržištu kapitala. Jednaka struktura financiranja korištena je i za financiranje gradnje autoceste Zagreb-Macelj, u čemu je Zagrebačka banka upravo sada aktivni sudionik.
Posljednji projekt JPP-a iz 2006., u kojem je sudjelovala Zagrebačka banka, je Županijska palača u Varaždinu, a prema modelu Private Financial Initiative (privatna financijska inicijativa). Riječ je o projektu održavanja unutarnjega i vanjskog prostora Palače na rok od 20 godina, a ukupna vrijednost investicije prelazi 20 milijuna kuna.