E-mail iz… Moskve

Iranci duguju 50 milijuna dolara, odnosno dvije posljednje rate za gradnju sporne atomskih centrale Bušer. Zbog toga, a ne iz političkih razloga, tvrde u Moskvi, centrala neće proraditi u prosincu, kao što je planirano.

Odluka ruskih kompanija da obustave gradnju na prvoj iranskoj atomskoj centrali Bušer iznenadila je mnoge, jer su u Teheranu tvrdili da će već u rujnu biti puštena u rad, a u prosincu početi proizvoditi struju. Ali, radovi na Bušeru obustavljeni su jer domaćini nisu platili 50 milijuna dolara, tj. rate za dva posljednja mjeseca.

• Rusija ne namjerava na svoj račun završiti prvu iransku atomsku centralu. Prestanak rada ruskih kompanija nije politički motiviran, razlozi su posve komercijalni, dakle, nismo zadovoljni poslovnim odnosom. Imamo desetak kooperanata u tom poslu i njih prije svega zanima novac – rekao je Sergej Kirijenko, predsjednik Federalne agencije za atomsku energiju poznatije kao Rosatom.

Do kraja ožujka u centralu Bušer više ne može stići 70 tona atomskog goriva, pa zato nema nikakvih izgleda da reaktor proradi u rujnu, tvrde u ruskom Atomstrojeksportu. O zaustavljanju gradnje raspravljalo se i u iranskom Medžilisu. Odgovor iz Moskve bio je kratak i jasan: politiku i prijateljstvo ne treba miješati s biznisom.

Atomska centrala Bušer gradi se već 12 godina. Sergej Šmatk, direktor Atomstrojeksporta, iskreno kaže da je ugovor potpisan 1995. godine dosta loše napisan. Izvođači su dogovorili s investitorima centralu po sistemu ‘ključ u ruke’. Dakle, nije bilo predviđeno financiranje dopunskih radova. Radovi na centrali već su bili nekoliko godina obustavljeni kad je Siemens napustio gradilište, nakon čega su se počeli pojavljivati radovi na koje Rusi nisu računali.

• Kad je potpisivan ugovor o gradnji atomskih centrala Bušer, ruska atomskaja industrija nije imala dovoljno posla, pa se žurilo s potpisivanjem ugovora. Od njemačkih postrojenja ostalo je samo sedam posto, a nisu bili izračunati ni rizici ni ukakulirana vrijednost neplanirovanih poslova. Svjetska je praksa da se u takvim situacijama zajedno s investitorima dogovara cijena nepredviđenih poslova. Zbog svega toga nastali su problemi u centrali Bušer – objašnjava Sergej Šmatko.

Dosad je Rusija uložila svojih 140 milijuna dolara da bi se održali rokovi gradnje. Zbog pritiska SAD-a, Ukrajina je odustala od isporuke dijela opreme za Bušer, pa su Rusi morali sami proizvesti 90 posto još potrebne opreme, a deset posto je izrađeno u Aziji.

Inače, ugovorom je predviđeno da posljednju ratu od 200 milijuna dolara Iran plati nakon što atomskaja centrala proradi.

Ruski stručnjaci tvrde da bez njihove pomoći Iran sam ne može pustiti u rad centralu.

Prije Nove godine Iranci su se opravdavali da imaju problema s plaćanjima jer su sve svoje aktive prevodili s dolara u euro. Ideja gradnje atomskih centrala Bušer stara je više od 20 godina. Počeo ju je graditi Siemens, ali je zbog političkih motiva posao bio zaustavljen. Nakon toga, posla su se prihvatili Rusi. Centrala će najvjerojatnije ipak biti završena, ali će se ‘nesporazum’ sigurno odraziti na odnose između Moskve i Teherana. U Moskvi i dalje ističu da se njihov reaktor u Bušeru može koristiti samo u mirnodopske svrhe.