POUZDAN KLIJENT na duge staze

Iz vizure banaka veličina je relativna. Svaka banka ima svoje parametre kojima klasificira gospodarske veličine i određuje tko se ubraja u male poduzetnike. Ali brojka od 67.700 malih poduzeća, koliko ih je prema službenoj klasifikaciji u toj kategoriji privrednih subjekata, gotovo 95 posto ukupnog broja aktivnih poduzeća s ukupnim prihodom od približno 110 milijardi kuna, pokazuje da su mala poduzeća više nego relevantni klijenti poslovnih banaka. Konkurencija među bankama u tom je području vrlo živa.

Poslovne banke, osim vezanosti uz programe HBOR-a, dakle, programe državne razvojne banke kojima se potiče razvoj malog i srednjega gospodarstva, uglavnom su razvile i vlastiti miks financijskih proizvoda i usluga za malo poduzetništvo, kako za razvoj, tako i za podršku redovitom poslovanju. Taj miks uključuje široki raspon od kratkoročnog i dugoročnog financiranja do kartičnog poslovanja i usluga obavljanja platnog prometa putem interneta, što je jedan od proizvoda čiji se izostanak iz ponude više nijedna banka ne može priuštiti.

Iako se na razini bankarskog sektora ne vodi statistika o tome kolika je težina malih poduzetničkih jedinica u ukupnim bankarskim plasmanima, neki pojedinačni podaci dovoljna su indikacija.

Zaba, jedna od dviju vodećih poslovnih banaka u zemlji, objavila je da joj je poslovanje s obrtnicima i malim poduzetnicima segment financiranja koji najbrže raste. Godine 2006. malom je gospodarstvu ukupno odobreno više od dvije milijarde kuna novih kredita, pri čemu je vrlo velik volumen kredita iskorišten za financiranje investicijskih projekata. Nastavlja se veliki val ulaganja tog segmenta u stano-gradnju, a sve su veća ulaganja i u obiteljski turizam, ali i u različite uslužne djelatnosti poput, primjerice, prijevoza. Taj segment klijenata, u kojem je oko 70.000 malih poduzeća, obrtnika, ali i djelatnika slobodnih profesija, čini gotovo 30 posto tržišnog udjela. Riječ je o klijentima s godišnjim prihodom do 10 milijuna kuna. Prema prihodu od poslovanja, velik broj klijenata, 80-ak posto, posluje s prihodom manjim od dva milijuna kuna, zbog čega ih banka svrstava u mikroklijente u segmentu poduzetničkog bankarstva. Prilično je duga i lista kreditnih proizvoda za tu kategoriju korisnika: lombardni kredit na temelju udjela u fondovima kojima upravlja ZB Invest; podignut je i iznos dugoročnih hipotekarnih kredita za neke korisnike u toj kategoriji, i to s 25 na do 70 tisuća eura, a smanjen je i omjer kredita i nekretnine u zalogu; kod dugoročnih kredita za razvoj turističke djelatnosti ukinuto je ograničenje maksimalnog iznosa kredita i ovisi jedino o kreditnoj sposobnosti korisnika i projektu; dugoročni krediti za projektno financiranje sada se mogu iskorištavati i za financiranje trajnih obrtnih sredstava.

Posebno su zanimljivi programi za financiranje poduzetnika početnika, u kojima Zagrebačka banka svojim dvama kreditnim proizvodima daje plasmane tom segmentu klijenata (obrtnicima i malim trgovačkim društvima koji posluju kraće od godine dana i nisu imali prethodno registriranu djelatnost) – dugoročnim kreditima iz programa Početnik i dugoročnim kreditima za razvoj turističke djelatnosti, kao i projektima Poduzetnik za različite kategorije onih koji se upuštaju u poduzetničke vode. Za to su razrađeni i potprojekti: socijalne usluge, brani telji, poduzetništvo žena, mladih i nove tehnologije.

Ta je banka najvažniji partner među poslovnim bankama u financiranju razvojnih projekata i poduzetništva u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka te jedinicama lokalne samouprave. U sklopu dosadašnjih programa u proteklom je pet godina uložila više od tri milijarde kuna u financiranje investicijskih projekata malog i srednjeg poduzetništva. S HBOR-om surađuje na devet programa za financiranje poduzetnika. Prošle je godine preko takvih kreditnih programa plasirano 120 milijuna kuna. Kako se i očekuje od posljednje velike državne banke, Hrvatska poštanska banka uglavnom servisira Vladine programe za poticanje poduzetništva koji se provode u poljoprivredi, turizmu i sklopu HBOR-ova programa poticanja malog poduzetništva na područjima posebne državne skrbi ili program utemeljenja ili razvoja malog poduzetništva.

Erste&Steiermärkische banka je 2006. godine 68 posto svojih ukupnih plasmana poslovnim subjektima ostvarila u sektoru malih korisnika, malog i srednjeg poduzetništva, i to uglavnom u sektorima proizvodnje, turizma, graditeljstva i trgovine. Posebno je razrađen asortiman kratkoročnog financiranja okvirnim kreditima po žiro računu, kreditima za obrtna sredstva, kreditima za izvozne poslove.

Banke su počele aktivno pratiti približavanje Hrvatske Europskoj uniji osnivanjem specijaliziranih odjela namjeravaju prijaviti na javni natječaj za dodjelu novca iz pretpristupnog programa Europske unije SAPARD, koji uz pogodnost omogućuje raniju otplatu kredita novcem iz tog programa, bez plaćanja naknade za prijevremeni povrat. Banka je osnovala i službu EU deska preko koje pruža informacije i savjetodavne usluge da bi olakšala pristup i korištenje pristupnih fondova Europske unije, ali i srodnih izvora financiranja.

Splitska je banka također uključena u projekte državne potpore malom gospodarstvu, kako u svojstvu transmisije HBOR-a, tako i s lokalnim zajednicama na lokalnim projektima, ali razvija i vlastitu ponudu za sve vrste financijske potrebe malih gospodarstvenika. Godine 2006. poduzetnicima je odobreno 50 milijuna eurskih kredita, i to svim kategorijama poduzetnika bez obzira na njihovu djelatnost. Uglavnom su to bili investicijski krediti u turizmu, građevini, proizvodnji, trgovini, ribarstvu te krediti klijentima koji se bave prometnim djelatnostima – kaže Neven Srđar, voditelj Marketina i komunikacija Splitske banke.

I ova banka u 2007. vidi nastavak pozitivnih trendova: ‘Za svoje klijente pripremamo nove proizvode koji će im uvelike olakšati poslovanje i pratiti potrebe poduzetnika. Stalno se usavršavaju procesi odobravanja kredita i stručni timovi rade na unapređenju postupka odobrenja kredita, odnosno dokumentacije i vremena potrebnog za odobrenje kredita.’

OTP banka sa sjedištem u Zadru osobito je angažirana u turističkom sektoru, i to u regionalnim okvirima. Riječ je o kreditnim programima u suradnji s Vladinim ministarstvima i HBOR-om te jedinicama lokalne samouprave, kao i o vlastitim programima, u sklopu čega je prošle godine odobreno oko 750 kredita malim poduzetnicima. Sjedište banke pretežno je odredilo i sektorsku orijentaciju plasmana, jer ih je najviše iz područja ugostiteljstva, turizma i trgovine. Ta je banka potkraj prošle godine s Dubrovačko-neretvanskim županijom osnovala kreditni fond od 18 milijuna kuna Poticaj plus, iz kojeg će se po povoljnim uvjetima poticati programi malih i srednjih poduzetnika u turizmu koji su već pokazali određene rezultate u razvoju turističkih kapaciteta: seoska gospodarstva, autokampovi, mali i obiteljski hoteli te programi razvoja tradicijskih obrta, proizvodnja suvenira u obogaćivanju i proširenju ponude. Najmanji iznos kredita za uređenje, prenamjenu ili proširenje postojećih turističkih kapaciteta je 5.000, a najveći 100.000 eura.

Banke sve više uviđaju da osim sredstava financiranja poduzetnicima, a posebno potencijalnim malim poduzetnicima, moraju pružiti i više od kredita, ma kako bio širok njihov asortiman i uvjeti prilagođeni posebnim zahtjevima. Osim marketinških bogate ponude usluga svakodnevnog platnog prometa koje nude sve banke, sve se više razvija savjetodavna i know-how podrška u sklopu banaka. Zagrebačka banka, na primjer, nudi besplatno savjetovanje poduzetnicima i pomoć pri izradi poslovnih i investicijskih planova da bi zajedno s poduzetnikom bolje razmislili njegovu ideju i procijenili rizike vezane uz nju, kao i besplatnu analizu uz investicijske kredite. Banka pritom od poduzetnika ne traži izradu investicijskih elaborata i poslovnih planova, nego do relevantnih informacija o projektu dolazi razgovorom s poduzetnikom i na temelju toga odlučuje hoće li je podržati. Takva usluga može biti vrlo poželjna malim poduzetnicima jer im šteti vrijeme i novac, ali dopušta da se poduzetnička ideja razvija ‘uživo’, s obzirom na to da se one najčešće i ne ostvaruju točku po točku prema napisanom elaboratu.

Banka očekuje da će i ove godine nastaviti pozitivan trend u poslovanju s tom klijentelom: ‘Očekujemo daljnju ekspanziju u financiranju malog i obiteljskog poduzetništva u turizmu te agroturizma, projektima gradnje komercijalnih nekretnina stambene i poslovne namjene te razvoju proizvodnih kapaciteta, odnosno financiranju izvoznih poslova. Isto tako očekuje se povećano zanimanje za ulaganja u poljoprivredne djelatnosti radi prilagodbe Europskoj uniji i mogućnost razvoja djelatnosti iskorištavanjem dostupnih fondova Europske unije.’

Približavanje Hrvatske Europskoj uniji banke su također počele aktivno pratiti. Erste banka prati ga prije svega u sektoru poljoprivrede. U tu svrhu nudi tzv. Plavozeleni kredit, kredit investicijskog tipa namijenjen poljoprivrednim gospodarstvima ili prerađivačima poljoprivrednih proizvoda koji se.