Vina Simčić u Wine&Gastro akademiji

Veliko vino rađa se u glavi, a stvara najprije u vinogradu pa u podrumu, rekao je Marjan Simčič, vinar iz Goriških brda predstavljajući svoja vina u Wine&gastro akademiji u zagrebačkom Centru Kaptol. Veliko vino mora zrcaliti sve posebnosti sorte, tla i podneblja iz kojega potječe, dodaje Marjan Simčič, čiju obitelj ne treba miješati sa susjedima Edijem i Aleksom Simčičem, također dobrim vinarima iz Goriških brda. Marjan Simčič posebno je ponosan na rebulu, sortu koja uspijeva samo u Goriškim brdima, a u njegovu više od pola stoljeća starom vinogradu korijenje rebulinih trsova seže i do 12 metara dubine.

• Zato i vino miriše na našu zemlju i tako se izdvaja između oceana vina koja postoje na svijetu. Vino je to koje može odležati 10 do 15 godina. Rebula i sauvignonasse, kako moramo nazivati Tocai Friuliano otkad su Madari zaštitili svoj Tokajac, imaju veliku perspektivu i na njima ću u budućnosti najviše raditi – veli Marjan Simčič.

Rebula selekcija 2004. i danas je vino kojem je posvetio punu pozornost. Šest je mjeseci macerirala zajedno s bobicama jer su u kožicama, tvrdi Simčič, prave arome koje polagana fermentacija treba izvući. Nakon toga je mjesecima dozrijevala u velikim hrastovim bačvama i tek ju je dvije godine nakon berbe punio u boce. Takvo bijelo vino služi se na viših 15 stupnjeva da mu niska temperatura ne bi sputala zrele i kompleksne arome.

Rebula je, uz sauvignonasse i sivi pinot, sirovina za Teodor belo selekcija, elegantno vino koje se dvije i pol godine nakon berbe ‘sastavlja’ od tri posebno pripremljena sortna vina. U čaši se vino tromo vrti, kao da je gušće od običnog vina, i relativno se brzo zaustavi. A treba ga više puta dobro zavrjeti da bi se otvorilo i pustilo mirise koje su rebula i sauvignonasse 28 mjeseci izvlačili iz velikih hrastovih bačava, a sivi pinot iz barriquea.

Rebula je i sirovina za Leonardo, slatko vino koje nosi ime Marjanova sina. To je živahn slatkiš od probranih grozdova koji se beru u listopadu i na vjetru suše do travnja, kad se prešaju pa 30 mjeseci sazrijevaju u hrastovim bačvicama od 130 litara. Uz takvu proizvodnju nije čudno da boca od pola litre u po-

Simčič proizvodi i vina od internacionalnih sorti. Primjer je moćni crnjak Teodor rdeće selekcija od 85 posto merlota i 15 posto cabernet sauvignon, kao i izvrstan Modri pinot selekcija 2004. Vino je to u čijem se mirisu i okusu odmah prepoznaje zrelo voće, štoviše, iznimno podsjeća na ‘himbersaft’, sok od malina koji je pripremala moja baka. Maceriralo je 14 dana u inoksu, a 22 mjeseca sazrijevalo u francuskim barriqueima. Od internacionalnih sorti Simčič proizvodi vina i od svog pinota, chardonnaya i sauvignon.

• Svaki vinar treba proizvoditi chardonnay jer se samo sa sortom koju svi znaju može probiti u svijetu. Da sam se pojavio s rebulom, nitko se na mene ne bi obazirao. Kad su kušali moj chardonnay i uspoređivali ga s drugima, mogli su zaključiti kakav sam vinar. Sadi ih zanima i moja rebula – kaže Simčič.

Marjan Simčič 2006. smatra najboljom u proteklih stotinu godina. Sredinom kolovoza noću je bilo 10 stupnjeva, što je osiguralo dovoljno kiseline u moštu, a tijekom dana je temperatura skakala na 25 pa je bilo i dovoljno sunca i sladora.

• Veliki vinar ne prodaju vina iz dobrih godina, nego ih čuvaju da bi njima poboljšali berbe koje nisu dosegle vrhunac – objašnjava Marjan Simčič.