Bankarstvo

Malo tko je povjerovao prošlotjednoj izjavi predsjednika Hrvatske udruge banaka Zorana Bohačeka da bankari žele ukinjanje mjere HNB-a o graničnoj obveznoj pričuvi (GOP) na izdane garancije za avanse, samo zato jer bi taj trošak mogao ozbiljnije ugroziti izvoz. Prije stoji mišljenje da bankari traže ukinjanje mjere kako bi smanjili još jedan namet Središnje banke, a koji ugrožava njihov prihod. S obzirom na to da je Vladi izvoz prioritet, bankari su pomoć zatražili od nje, koristeći argument brige prema izvoznici, a u nadi da će ih na taj način država osluhnuti i možda uvjeriti HNB u neispravnost postupka.

U HUB-u kažu da su već ranije primjedbu slali guverneru Željku Rohatinskom, ali da su odgovori bili negativni. Niti ovaj put, nakon javno izraženog nezadovoljstva, Središnja banka nije dugo čekala i već je sljedeći dan reagirala duljim priopćenjem u kojemu i sama pokazuje skeptičnost prema nagloj brizi bankara nad izvoznicima, navodeći da banke u stvari tim zahtjevom traže samo kanal kojim bi plasirali novac.

U Vladi kažu da još nisu primili pismo od HUB-a te ga stoga i ne mogu komentirati. Zanimljivo je da su i izvoznici koje smo pitali o razlozima odjednom izražene velike pozornosti banaka prema njima, ostali suzdržani. Navodno nisu primijetili da se ijedna banka dosad dvoumila u vezi s izdavanjem jamstva. Izvoznici su sada veća briga da bankari ne zaprijete povećanjem naknada na izdana jamstva, jednako kao što već dvije do tri godine prijete povećanjem kamata na kredite građanima. A trend prihoda banaka posljednjih godina pokazuje da brže rastu upravo oni na osnovi naknada, a manje prihodi od kamata. S obzirom na to da je bankama HNB ove godine ograničio plasmane na 12 posto rasta, prostora za rast prihoda na osnovi kamata gotovo nema, ali zato bankari žele očito na sve načine obraniti prihode od naknada.

Bankarska jamstva na avanse podliježu mjeri granične obvezne pričuve, koja podrazumijeva izdvajanje 55 posto sredstava u HNB od iznosa prekoračenja plasmana u odnosu na osnovicu. Od prošle godine GOP-u podliježu i naknade koje banke dobivaju ako su glavni agenti pri odobravanju sindiciranih kredita. Upravo je nedavno PBZ odbio posao glavnog agenta za sindicirani kredit Ini kako ga ne bi zahvatila mjera Središnje banke. Ulogu glavnog agenta preuzela je strana banka i na taj način zaradila na naknadi, što je isto mogla ostvariti domaća banka da nema mjere HNB-a, kažu u udruzi banaka.

Jamstva na avanse banke pak daju domaćim izvođačima radova koje obavljaju za strane investitore. Avans izvođača radova daje investitor, koji pretežito nije veći od 50 posto ugovorenog posla. No investitor traži garanciju na plaćeni avans, kako bi mu se mogao novac vratiti u slučaju problema koji bi mogli zaustaviti izvođenje radova. Domaći izvođač više voli da to bude domaća banka koja ima već određeni odnos s klijentom. No s obzirom na to da jamstva podliježu GOP-u, bankari se boje da će morati odbijati izdavanje jamstava. Bankarima se kao dodatna nelogičnost nameće činjenica da jamstva podliježu GOP-u i prije priljeva avansa. Izvoznici pak ne vjeruju da će banke odustajati od poslova izdavanja garancija. Iako se podatak o visini naknade za izdana jamstva koja plaća izvođač radova, odnosno izvoznik, ne može saznati, pa tako niti usporediti s troškom GOP-a, pretpostavke su da banke ipak još više zarade na naknadama nego što ih kači mjera HNB-a. Prema podatku HNB-a, jamstva nisu važna stavka u bankama. Jer među ostalim, kažu izvoznici, domaće banke ne prihvaćaju se olako na stranim tržištima.

Izvoznici jedino strepe od povećanja naknade za izdana jamstva, iako već i ove koje sada banke naplaćuju nisu jednake onima na stranim tržištima, gdje banke, primjerice pri obračunu naknade, vode računa o trajanju poslovnog odnosa s klijentom, njegovim poslovnim rezultatima i sl.

HUB se u svojim navodima protiv mjere GOP-a na garancije na avanse poziva i na činjenicu da bez obzira na mjere HNB-a do usporavanja vanjskoga duga nije došlo. HNB se u priopćenju obranio već znanom izjavom da su mjere zbog bržeg rasta vanjskoga duga od gospodarskog rasta bile prijeko potrebne.

HNB navodi da su banke od 2001. godine povećale zaduživanje s 2,5 milijardi eura na 10,18 milijardi eura potkraj prošle godine. No istodobno do kraja 2005. godine izvoz se povećao 0,5 postotnih bodova, dok je uvoz rastao četiri puta brže od izvoza s obzirom na udjel u BDP-u. Zato Središnja banka nikako ne prihvaća primjedbe HUB-a i poručuje da brojke govore sve – one o rastu duga, plasmana, do samog učešća banaka u izvoznim poslovima.