ITS sustavi imaju vrlo široku primjenu i korisni su za mrežne operatore, turističke tvrtke, lokalnu zajednicu, gradsku upravu, za poduzetnike i potencijalne vlasnike sustava i davatelje usluga.
Vozač u automobilu čita novine dok njegovo vozilo samo sobom upravlja, zelena svjetla na semaforu pale se čim se automobil približi raskrižju označavajući slobodan prolaz, vozaču se na ugrađenom monitoru pojavljuje obavijest o prometnoj nezgodi koja se dogodila kilometrima dalje sa svim podacima o njezinim posljedicama i mogućem zastoju, ali i alternativni smjer u kojemu automobil može neometano nastaviti ‘sam sebe voziti’. Situacije poput opisane obično vidimo u SF filmovima ili u najludim snovima. No pojavom inteligentnih transportnih sustava (ITS) potrajao prošlog stoljeća takvo putovanje postaje stvarnost. U Torinu je doista eksperimentalno isprobao automobil koji upravlja samim sobom i stručnjaci su zaključili da je to sigurniji način vožnje nego kad automobilom upravlja čovjek.
Vozač ima inteligenciju, ali nema informaciju u realnom vremenu. Zato se počelo s ugradnjom inteligentnih prometnih sustava u prometnice i vozila kako bi se osigurala informacija u realnom vremenu, prometni protok, sigurnost i efektivnost. Procjenjuje se da svaki vozač u vozačkom stažu potroši najmanje godinu dana na bespovratno čekanje, a 30-ak posto vremena potroši na traženje slobodnog mjesta za parkiranje. ITS sustavi u svijetu danas su nezabilazni i ne počne li ih i Zagreb uskoro primjeniti, za dvije ćemo godine biti posve zakrčeni – tvrdi dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Ivan Bošnjak.
ITS Croatia, u druga osnovana potkraj 2005. godine, okuplja domaće stručnjake koji su prošle godine napravili Strategiju ITS programa, i sada bi u suradnji s nadležnim institucijama trebalo izraditi nacionalnu arhitekturu ITS-a, koja bi ujedno bila skica koje ITS projekte i na koji način uključiti u hrvatski prometni sustav.
Zagušenje prometnica potaknulo je razvoj novog pristupa i načina rješavanja problema mobilnosti uz pomoć ITS sustava koji dobiva atribut inteligentnoga. Atribut ‘inteligentni’ općenito označava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenjivim uvjetima i situacijama, pri čemu je nužno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u realnom vremenu. Iako je čovjek inteligentna sastavnica klasičnoga prometnog sustava, zbog nemogućnosti umrežavanja i upotrebe pravodobnih informacija dolazi do znatnih problema zagušenja, čekanja, neučinkovita prijevoza, ekološkog onečišćenja i slično. Koncepti i tehnike umjetne inteligencije poput prepoznavanja oblika, strojnog učenja, inteligentnog izračunavanja, koriste se u dizajniranju, razvoju i implementaciji različitih ITS aplikacija – kaže Bošnjak.
Iako su neka pojedinačna tehnička rješenja, poput videonadzora kod tunela Mala Kapela ili koncepta ‘zelenoj vala’ u gradovima, dobar početak za nadogradnju ITS sustava, na globalnoj, gradskoj razini još zastajemo za ostalim europskim gradovima. Prvi ITS sustav, koji bi se uskoro trebao uvesti u Zagrebu i Varaždinu, tzv. je inteligentno parkiranje, sustav koji bi na uličnim parkiralištima putem velikog displaya i mobilnog uređaja vozača navodio na slobodno parkirno mjesto i obavještavao ga prije dolaska na parkiralište o stanju popunjenosti. Provedba novog projekta u tim će gradovima biti moguća nakon mjerenja učinaka i koristi od ITS-a, a to se može preglednom analizom iskustava drugih, izvođenjem pilot-projekta ili uporabom simulacijskog modela. Za bilo koju navedenu metodu mjerenja čeka se konačno odobrenje gradova.
Konkretno koristi od inteligentnih sustava, već dokazane u mnogim svjetskim projektima, jesu sigurnost, učinkovitost protoka, produktivnost i reduciranje troškova te korist za okoliš. No, svakako treba naglasiti i indirektnu korist, poput poticanja novih poslova i zapošljavanja te podizanja razine tehnološkog imidža grada, regije i cijele nacije.
Stručnjaci ITS opisuju kao novu skupinu alata za upravljanje prometom. Manje kašnjenja vozila na izoliranim raskrižjima signalni upravljač zaustavi zeleno svjetlo, računalo pokrene tzv. fazu zaustavljanja, identifikator vozila prepoznaje kamion i upozori računalo, kamion se približava prometnom signalu, detektor petlje prepoznaje vozilo.
Mjerenja i koristi uključuju prijevoz osobnim automobilom, vrijeme putovanja, brzinu prometnog toka, broj nezgoda (broj i težina), razinu usluge na rutama, protok putnika, dužinu redova čekanja, prometni stres, javni prijevoz, broj vožnji na mjesec ili godinu, iskorištenje kapaciteta vozila, povećanje eksploatacijske brzine vozila, poboljšanje modalne razdiobe, ekonomski razvoj, porast trgovine, broj novih poslova, porast zaposlenosti, ekologiju, smanjenje buke, emisiju polutanata, turizam, povećanje broja turista, povećanje prihoda po turistu, mjerenje zadovoljstva turista, popunjenost hotela i objekata uz prometnice.
Meljne zamisli i dosega ITS-a ne treba samo razmatrati aktualna tehničko-tehnoška rješenja već i iznadtehnošku razinu, odnosno institucionalne aranžmane. Stoga danas postoje brojni programi i projekti ITS-a u svijetu, studijski programi i ITS udruženja na nacionalnoj i globalnoj razini, poput hrvatske ITS Croatia udruge. Hrvatska je prva u Europi uvela preddiplomski ITS studij i tako napravila tehnološki i poslovni iskorak, no u praktičnom smislu nije mnogo toga učinila.
Vrlo je važna suradnja resornih ministarstava, gradskih uprava i privatnih tvrtki jer nije dovoljno samo graditi već i funkcionalno riješiti probleme upravljanja, protočnosti i sigurnosti prometa, uz što manje izdataka. Danas u SAD-u nijedan prometni projekt ne može dobiti zeleno svjetlo ako ne prođe kriterije usklađenosti ITS sustava – tvrdi Bošnjak.
ITS sustavi imaju više područja usluga, a jedno od širih jest informiranje putnika, kojim su obuhvaćene statičke i dinamičke informacije o prometnoj mreži, usluge pretputnog i putnog informiranja te podrška službama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informacijama za planiranje transportnih aktivnosti.
Jedna od vrlo važnih usluga koje se primjenjuju pomoću ITS sustava jest usluga vođenja prometnog toka, kako u mreži gradskih prometnica, tako i na autocestama. Primjeri tih usluga su adaptivno upravljanje prometnim svjetlima, odnosno semaforima, promjenjive prometne poruke, kontrola pristupa autocesti, kontrola brzine, upravljanje parkiranjem i slično.
ITS sustavi vrlo su učinkoviti i u teretnom prijevozu u kojem su funkcije objedinjene, odnosno usluge se odnose na administriranje komercijalnih vozila, multimodalnu logistiku i međusobnu koordinaciju prijevoznika i drugih aktera uključenih u proces prijevoza. Primjeri usluga su upravljanje intermodalnim informacijama o prijevozu roba, menadžment intermodalnih centara, upravljanje opasnim teretom, automatska provjera dokumenata i težine vozila, što su samo još neke od mogućnosti upotrebe ITS sustava za teretna vozila. U svakom slučaju, daljnji razvoj integriranih interoperabilnih ITS usluga jedna je od ključnih tehnoloških i gospodarskih zadaća početkom 21. stoljeća u koju se nužno aktivno uključiti – zaključuje Bošnjak.
