Vozac u automobilu čita novine dok njegovo vozilo samo sobom upravlja, zelena svjetla na semaforu pale se čim se automobil približi raskrižju označavajući slobodan prolaz, vozaču se na ugrađenom monitoru pojavljuje obavijest o prometnoj nezgodi koja se dogodila kilometrima dalje sa svim podacima o njezinim posljedicama i mogućem zastoju, ali i alternativni smjer u kojemu automobil može neometano nastaviti ‘sam sebe voziti’. Situacije poput opisane obično vidimo u SF filmovima ili u najludim snovima. No pojavom inteligentnih transportnih sustava (ITS) potrajao prošlog stoljeća takvo putovanje postaje stvarnost. U Torinu je doista eksperimentalno isprobao automobil koji upravlja samim sobom i stručnjaci su zaključili da je to sigurniji način vožnje nego kad automobilom upravlja čovjek.
- Vozac ima inteligenciju, ali nema informaciju u realnom vremenu. Zato se počelo s ugradnjom inteligentnih prometnih sustava u prometnice i vozila kako bi se osigurala informacija u realnom vremenu, prometni protok, sigurnost i efektivnost. Procjenjuje se da svaki vozač u vozačkom stažu potroši najmanje godinu dana na bespovratno čekanje, a 30-ak posto vremena potroši na traženje slobodnog mjesta za parkiranje. ITS sustavi u svijetu danas su nezabilazni i ne počne li ih i Zagreb uskoro primjeniti, za dvije ćemo godine biti posve zakrčeni – tvrdi dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Ivan Bošnjak.
ITS Croatia, u druga osnovana potkraj 2005. godine, okuplja domaće stručnjake koji su prošle godine napravili Strategiju ITS programa, i sada bi u suradnji s nadležnim institucijama trebalo izraditi acionalnu arhitekturu ITS-a, koja bi ujedno bila skica koje ITS projekte i na koji način uključiti u hrvatski prometni sustav.
Zagrušenje prometnica potaknulo je razvoj novog pristupa i načina rješavanja problema mobilnosti uz pomoć ITS sustava koji dobiva atribut inteligentnoga.
- Atribut ‘inteligentni’ općenito označava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenjivim uvjetima i situacijama, pri čemu je nužno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u realnom vremenu. Iako je čovjek inteligentna sastavnica klasičnoga prometnog sustava, zbog nemogućnosti umrežavanja i upotrebe pravodobnih informacija dolazi do znatnih problema zagušenja, čekanja, neučinkovita prijevoza, ekološkog onečišćenja i slično. Koncepti i tehnike umjetne inteligencije poput prepoznavanja oblika, strojnog učenja, inteligentnog izračunavanja, koriste se u dizajniranju, razvoju i implementaciji različitih ITS aplikacija – kaže Bošnjak.
Iako su neka pojedinačna tehnička rješenja, poput videonadzora kod tunela Mala Kapela ili koncepta ‘zelenoj vala’ u gradovima, dobar početak za nadogradnju ITS sustava, na globalnoj, gradskoj razini još zastajemo za ostalim europskim gradovima. Prvi ITS sustav, koji bi se uskoro trebao uvesti u Zagrebu i Varaždinu, tzv. je inteligentno parkiranje, sustav koji bi na uličnim parkiralištima putem velikog displaya i mobilnog uređaja vozača navodio na slobodno parkirno mjesto i obavještavao ga prije dolaska na parkiralište o stanju popunjenosti. Provedba novog projekta u tim će gradovima biti moguća nakon mjerenja učinaka i koristi od ITS-a, a to se može preglednom analizom iskustava drugih, izvođenjem pilot-projekta ili uporabom simulacijskog modela. Za bilo koju navedenu metodu mjerenja čeka se konačno odborenje gradova.
