Jedan od najvećih korporativnih skandala u Europi dobiva sudsku završnicu

Stefano Tanzi osuđen je na četiri godine i deset mjeseci zatvora, a njegova sestra Francesca na tri godine i pet mjeseci. Oboje su bili menadžeri u Parmalatu, a optuženi su s još 62 zaposlenika, uključujući vlasnika Calista Tanzija i članove Uprave.

Jedan od najvećih korporativnih skandala u Europi, onaj s Parmalatom u glavnoj ulozi, dobio je prije desetak dana novi zaplet. Na zatvorske su kazne osuđeni sin i kćerka osnivača Parmalata Calista Tanzija (obitelj Tanzi držala je 51 posto dionica Parmalata). Stefano Tanzi osuđen je na četiri godine i deset mjeseci zatvora. Njegova sestra Francesca izdržavat će zatvorsku kaznu od tri godine i pet mjeseci. Oboje su bili visoki menadžeri u očevu poslovnom carstvu. Bili su među 17 optuženika koji su priznali krivnju i surađivali s tužiteljstvom. Za stečaj Parmalata, težak 14,7 milijardi eura, optužene su tako ukupno 62 osobe, uključujući Tanzija i članove Uprave.

Osim toga, talijanski istražitelji su sredinom ožujka zatražili zatvorske kazne za predsjednika Capitalije Cesarea Geronzija, a nove su optužbe podignute i protiv osnivača Parmalata Calista Tanzija. Riječ je o, kao što tvrde istražitelji, nizu kaznenih djela, počinjenih pri prodaji Eurolata Parmalatu 1999. godine. Brokerski dio posla odradivala je Capitalijina brokerska kuća Banca di Roma. Istražitelji vjeruju da je Geronzi osigurao kredit za Parmalat, ali pod uvjetom da za Eurolat plati cijenu znatno iznad tržišne. Geronzijevi odvjetnici, međutim, optužbe nazivaju neutemeljenima i tvrde da je Banca di Roma cijeli posao odradivala samo u kontekstu ‘usklađujući’ uvjete već postignutog dogovora između Cirija (vlasnika Eurolata) i Parmalata.

Cirio je bankrotirao 2002. godine, a godinu poslije to se dogodilo i Parmalatu. Na udaru bi se, prema sudskim izvorima, mogao naći i tadašnji financijski direktor Parmalata Fausto Tonna. Kako god bilo, za prvog čovjeka treće najjače talijanske banke Geronzija to je još jedan skandal u nizu. Naime, prošle je godine optužen za prijevaru u stečajnom postupku nad propalom nekretninsko-hotelskom grupacijom Italcasa-Bagaglino. Zatvorsku kaznu zasad spriječava žalbeni postupak koji je u tijeku. Iako je negirao sve optužbe, skupština dioničara Capitalije u siječnju ga je privremeno spriječila da se ponovno kandidira za prvog čovjeka te banke.

Neposredno prije toga, Deloitte&Touche postigao je nagodbu s Parmalatom pristavši mu platiti 149 milijuna dolara odštete nakon optužbi da je bivšem vodstvu Parmalata pomogao krivotvoriti stvarno stanje njegovih financija uoči bankrota 2003. godine. Parmalat je tražio čak 10 milijardi dolara odštete.

Sudski je rasplet cijele afere počeo još u lipnju prošle godine. Čak dvije i pol godine nakon kolapsa talijanskoga prehrambenog diva Parmalata, rasušanjem u Parmi počelo je sudjenje protiv 64 bivša menadžera i direktora kompanije. Optužbe protiv njih kreću se od kriminalnog udruživanja, za što su ih osuđeni 44, sve do prijevara kojima se pokušalo prikrititi gomilanje velikoga duga. Iako proces u Milanu zbog namještanja na tržištu i davanja lažnih informacija o računima i stanju kompanije za počet lani još nije završen, sudjenje u Parmi percipira se kao mnogo važnije zbog težine optužbi. Među optuženicima nalaze se i osnivač kompanije i bivši predsjednik Uprave Calisto Tanzi, koji je bio prisiljen dati ostavku nakon što je Parmalat počeo kliziti prema bankrotu u prosincu 2003. godine, te njegov dugogodišnji pomoćnik i financijski direktor Fausto Tonna.

Tonna je već bio optužen za obmanjivanje tržišta i ulagača zajedno sa Stefano Tanzijem, sinom Calista Tanzija, i još devet osoba. No svi su se optuženi u lipnju 2005. nagodili s tužiteljima u vezi s njihovom ulogom u propasti kompanije te ih je sudac kaznio s dvije i pol godine zatvora.

Njihove presude bile su prve u nizu očekivanih u slučaju Parmalat. U drugom kriminalnom postupku, koji se odnosi na namještanja na tržištu i davanje lažnih informacija o računima i stanju kompanije, milanski tužitelj prošlog su rujna otvorili sudski postupak protiv Tanzija i još 15 drugih, a maksimalna zatvorska kazna koju bi mogli dobiti je pet godina.

Istražitelji u Parmi također istražuju i ulogu banaka koje su kreditirale Parmalat, a za koje vjeruju da su imale udjela u kolapsu kompanije.

• Na kraju svega ovoga bit će zadovoljni ako se prizna odgovornost banaka – rekao je odvjetnik Tanzija koji radi za potrošačku grupu koja predstavlja 1.000 od 40.000 procijenjenih dioničara, investitora i štedišta koji su izgubili novac u Parmalatovu slomu.

Saslušanje u Parmi samo je jedan od slučajeva usmjerenih protiv bivših dužnosnika i ostalih optuženih koji su pridonijeli utvrđenoj odgovornosti.