Home / Ostalo / Kompjuterska snaga u privatnim rukama mijenja pojam radnog vremena

Kompjuterska snaga u privatnim rukama mijenja pojam radnog vremena

Prosječni poslovni kompjutor obična je kutija s često manje memorije od jačeg mp3 playera, a zaostaje i u vezama s internetom.

Novo društvena revolucija upravo se događa potaknuta strateškim pokretom na tržištu informatičkih tehnologija. Više od polovine svih silikonskih čipova koriste se u uređajima široko potrošnje, čime pojedinci postaju prvi korisnici novih tehnologija, a ne više poslovne jedinice. Zbog sve više kompjutorske snage u dnevnoj sobi, ali i u džepu, upravo pojedinci ‘pokreću’ promjene. Posao je ‘ušao’ u privatni život i obratno, tvrdi John Stewart, šef informatičkog osiguranja u Cisco Systemsu, američkoj kompaniji koja razvija softverska i hardverska mrežna rješenja. U njihovoj kompaniji, kaže on, nije nikakav problem da zaposlenici obavljaju privatne poslove unutar radnog vremena, zato što jednako vrijedi i za obratnu praksu. Sve dok poštujemo rokovne i izvršavaju radne zadatke, svoj poslovni i privatni život mogu usklađivati kako žele.

Ipak, gubljenje jasne granice između posla i privatnog života velik je izazov kompanijama. Zaposlenici, primjerice, žele pristupiti poslovnoj mreži s bilo kojeg mjesta i putem velikog raspona različitih uređaja, dok kompanije žele zaštititi svoje mreže i informacije. No, kompanije koje dopuštaju pojedincima da provode ovu tehnološku revoluciju bilježe velike dobitke na polju efikasnosti i veće produktivnosti, pa se traže proizvođači pokušavaju privući kupce dizajnom i funkcionalnošću.

S druge strane, prosječni poslovni kompjutor obična je crna kutija. Server osrednje kompanije, pak, možda ima manje memorije od većeg mp3 playera. Nije samo korporativni hardver u zaostatku. Sve pristupačnije cijene broadbanda spajanja na internet niz online usluga prosječnom potrošaču, poput internetske telefoni, instant messaginga i tako-zvanih ‘prisutnosti’ usluga, koje prikazuju tko je u nekom trenutku spojen i dostupan za kontakt. Pojedinci ponekad eksperimentiraju kod kuće s najnovijim tehnologijama i tada ih donose na posao, što zna dovesti do sukoba s krutim IT odjelima.

Uza sve spomenuto tu je i zapamnjujuća nova generacija pametnih telefona, svojevrsnih laptopa u džepu. Upravo te naprave imaju najveći potencijal za promjenu načina na koji radimo i najveći su izazov za adaptacijske mogućnosti kompanija. Najveću korist od toga mogu imati mali poslovi. Iako možda s tek dva zaposlena, klijent koji pošalje e-mail i odmah dobije odgovor misliće da je riječ o cijeloj gomili prodavača koji jedva čekaju njegovu narudžbu. Usluge razvijene za potrošače smanjuju komunikacijske na sudu da je ‘skinuo’ i ukrao 400 milijuna dolara vrijedne informacije, koje su vlasništvo tvrtke.

A britanska stambena štedionica Nationwide Building Society oglobljena je s 890.000 funti zato što nije dovoljno brzo reagirala na kradu jednog od njihovih laptopa, koji je sadržavao povjerljive informacije o klijentima, iz doma jednog od zaposlenika. Takvih primjera ima posvuda u svijetu, pa nije čudo da je sigurnost podataka u središtu korporativnih IT razmatranja. Jedan od razloga kaskanja korporativne za potrošačkom tehnologijom jest upravo taj: naime, količina sigurnosti koju kompanije moraju implementirati u svoje sustave.

Stoga i način na koji kompanije vide svoje zaposlenike proživljava revoluciju. Oni ih sada moraju doživljavati i kao potrošače te potpomognuti njihove kućne mreže ili, u protivnom, riskirati curenje informacija. Nema jednostavnog načina za suočavanje s IT konvergencijom. Prvo, treba zaštititi korporativnu mrežu. Blokirane USB priključcima možda nije dovoljno, ima primjera da su zaposlenici izasli iz kompanije s cijelim hard diskovima. Jedno od ponuđenih rješenja je stavljanje matičnih ploča u sigurnu cen.

Ovdje postoje različiti pristupi problemu. Neke organizacije, poput policije, obrambenih sustava i nekih financijskih poslova, preferiraju izdavanje vlastitih uređaja iz svoje centrale, primjerice BlackBerry pametne telefone sa šifriranom zaštitom kako bi omogućili spajanje zaposlenika na centralnu bazu podataka. IT stručnjaci u brokerskoj kući Charles Stanley koriste ih kako bi administrirali kompanijin IT sustav na daljinu. BlackBerry je često rješenje upravo zato što je sigurnost dio arhitekture tih uređaja. Softver BlackBerrya daje IT odjelima 225 opcija u pogledu sigurnosti. Možete kontrolirati što se gleda, gasiti ili paliti kameru, brisati podatke na daljinu ako su ukradeni ili izgubljeni, jer je uređaj uvijek online. Usvajanje standardnog uređaja smanjuje trošak i kompliciranost potpore.

Jedna vodeća američka konzultantska tvrtka odlučila se za srednju varijantu pa traži od svojih zaposlenika da koriste telefone s ugrađenim Windows Mobileom 5, s prikladnim osiguranjem. U farmaceutskom i biotehnološkom sektoru kompanije eksperimentiraju s različitim uređajima. U odjelima prodaje farmaceutskih kompanija, čini se, pobjeđuju tablet kompjutori nasuprot laptopima i PDA uređajima, zato što imaju veći ekran za prezentaciju podataka.

Sljedeći je korak pobrinuti se oko uređaja koji se koriste za spajanje na korporativne mreže. Cisco podupire uređaje svojih zaposlenika. U Ciscou su uz maksimalnu fleksibilnost prihvatili mogućnost konvergencije IT sustava kompanije i zaposlenika. Ciscovih 55.000 zaposlenika koristi oko 18.000 različitih ručnih uređaja za pristupanje zaštićenoj korporativnoj mreži. Strategija kompanije je poduprjeti uređaje koje koriste zaposlenici i kreirati za njih osiguranje. Samo oni zaštićeni na nekoliko načina, uključujući i zaštitu protiv virusa i crva, smiju pristupiti korporativnoj mreži. Mreža je, s druge strane, programirana na to da daje minimalne podatke. Potpora nije tako komplicirana kao što bi se mislilo, zato što zaposlenici mogu prije kupnje provjeriti koji uređaji podupiru sigurnosni softver neke mreže. Uspkos izazovima, ta bi strategija trebala smanjiti konflikte s obzirom na to da se pametni telefoni sve više koriste i na stalno povećavanje njihovih mogućnosti. Međutim, teško je zamisliti da će svi zaposlenici nositi jedan uređaj za posao a drugi za osobne potrebe. Kako moći uređaji široke potrošnje sve više isprepliću posao i privatnost, privatne i poslovne aplikacije morat će koegzistirati na istim uređajima, bez obzira tko ih kupio i izradio za njih potporu.